Zvonimir Despot, Tito – tajne vladara, Večernji list, Zagreb, 2009.
Uvjeti su sazreli i pred nama se iz pera nekog hrvatskog autora pojavi izvrsna knjiga o »Drugu Titu«. Poslije nje više ništa nije isto. I Titovi protivnici i Titovi pristalice moraju ispravljati svoje stavove. Jedni da konačno progledaju, drugi da ne »lupaju« u prazno, već oboružani činjenicama i mirno. Na ovom mjestu spomenimo još dvije knjige prekretnice u vrjednovanju titovštine. Silvin Eiletz napisao je knjigu Titove tajanstvene godine u Moskvi 1935. – 1940. Slijedio ga je i naslanjao se na njega Pero Simić knjigom Tito – fenomen stoljeća.
Zacijelo da je poznavao spomenute dvije knjige, ali Despot ide svojim putem i time popunjava mozaik na pravi način. Građu je podijelio u tri cjeline. U prvom dijelu donosi nove priloge za upoznavanje života i rada jugoslavenskog diktatora kojeg su cijenili na više strana svijeta iz različitih razloga. Drugi dio posvećen je raščlambama, a treći intervjuima. Na jedan način svaki od ovih dijelova mogao bi se čitati kao zasebna knjiga, posebno onaj prvi.
Despotovo djelo najbrže se i najlakše može upoznati preko njezina kazala. Prostire se čak na 8 stranica ovog bogato ukrašenog izdanja. Autor se očito poslužio novinskom stranom zanata. Snažnim i kratkim rečenicama, u službi naslova i podnaslova, ispričao je priču o čovjeku koji je obilježio jedno vrijeme. Pritom ga nije štedio i ulizivao se bilo kome. Tražio je činjenice i istinu ma kakva ona bila. Rekao bih, skinuo je Titu njegove omiljene bijele rukavice i prikazao ga u njegovoj biti. Ne zaboravimo da su bijele rukavice kod masona znak čistoće i da na Titovom grobu nema petokrake. Autor istina o tome ne govori, ali nam prikazuje Tita upravo u tom svjetlu.
Razgolićujući diktatora Despot je razgolitio još jednu tzv. hrvatsku veličinu: Miroslava Krležu. Kako samo bljutavo zvuče njegova pisma upućena jugoslavenskom diktatoru! Nismo ih imali priliku čitati do sada kao i štošta drugo što će još izroniti iz povijesnog mraka, unatoč pomnjivom »drugarskom« skrivanju.
Da je knjiga ovako uspješno napisana, zacijelo su doprinijela i otvorena vrata beogradskih pismohrana. O Titu, naime, u Hrvatskoj malo toga ima. A u Beogradu su našli i njegov dnevnik i tisuće fotografija. To je doprinijelo nepristranom i dubokom uvidu u Titov život i rad. Vrata za pravo vrjednovanje događaja Drugog svjetskog rata i razdoblja sve do Domovinskog rata širom su otvorena. Tek nakon toga trebat će ih zatvoriti i okrenuti se budućnosti pročišćenoj kroz ovo vrjednovanje.
Miljenko Stojić
Jasnoća pogledâ, Radiopostaja »Mir« Međugorje, 22. ožujka 2010., 13.15 – 13.45