NAŠA PRIČA

Print Friendly, PDF & Email

Benjamin Tolić, Kraj neovisnosti, HKZ-Hrvatsko slovo, Zagreb, 2011.

Jedan od onih kolumnista koje zaista ima smisla čitati jest Benjamin Tolić. Načitan, britka stila i britkih misli, širi naša obzorja. Zavirivši mu u životopis shvaćamo zbog čega je to tako. Kad se prepustimo njegovim kolumnama, shvatit ćemo i zbog čega njegov odnos prema Domovini na ovaj način.

Tekstove u knjizi objavljivao je u Hrvatskom slovu od 29. siječnja 2010. do 17. lipnja 2011. List je to koji ne sanja o kulturi negdje izvan vremena i prostora, a zapravo itekako u nečijoj službi. On kulturu shvaća kao duhovnost svoga naroda s kojim treba biti i u dobru i u zlu. Stoga nije čudno da Tolić u njemu piše.

Opširnije...

PUSTIMO IH DA GOVORE

Print Friendly, PDF & Email
fra Mate Tadić – Želimir Crnogorac, Svjedočanstva o stradanjima Hrvata, Dva i dva, Zagreb, 2013.


Demokracija nam je navodno zakucala na vrata pred koje desetljeće, ali izgleda da nije svugdje stigla. Određene snage i dalje nastoje da govor o komunističkim zločinima bude debelo pometen pod tepih. To osjećaju i njihove preživjele žrtve pa se ponekada ne usude pričati o onome što su doživjele i vidjele. Dvojac Tadić – Crnogorac govori o drukčijim primjerima. Žrtve su progovorile, oni su im to ponudili i dostojanstveno se ponijeli prema njima. Prava povijest uskrsnu pred našim očima.

Ova knjiga, dakle, nije nikakvo nadmudrivanje tko je imao pravo, a tko krivo u ona teška vremena. Ona donosi istinsku povijest, bez uljepšavanja, onako kako su je doživjeli ljudi od krvi i mesa. Svatko onaj tko u svemu tome političari, tko to naziva revizionizmom, čini itekako krivo. Takav zapravo dokazuje da je pristalica totalitarizma koji su, hvala Bogu, u novije vrijeme zaista svi osudili.

Opširnije...

NA NAŠEM ISTOKU NJIHOVA ZORA

Print Friendly, PDF & Email

Miroslav Akmadža – Slađana Josipović Batorek, Stradanja svećenika Đakovačke i Srijemske biskupije, Slavonski Brod – Đakovo, 2012.

Jugoslavenski komunisti su u Drugom svjetskom ratu, poraću pa i kasnije nemilosrdno ubijali ne samo katolike, nego i njihove predvodnike. U ubijanju su žešći od njih bili u SSSR-u i za vrijeme napada svjetskog komunizma na Španjolsku kad su od nje mislili stvoriti bezbožničku kulu u srcu Europe. Čak je i Albanija bila blaža. Knjiga pred nama sve to zorno pokazuje, iako govori samo o određenom kraju, hrvatskom istoku gdje su komunisti htjeli da svane njihova zora.

Mnoštvo je ovdje sudbina i tragedija. Nemoguće je o tome progovoriti kroz nekoliko redaka. No, svakako navedimo da su uhićenike redovito pitali ili bolje reći optuživali za ponašanje tijekom pada prve Jugoslavije. Komunisti su očito bili stajališta da je trebala opstati i da im je smrtni neprijatelj svatko onaj tko se tome protivio.

Opširnije...

U NJIHOVOM ŽRVNJU

Print Friendly, PDF & Email

Mladen Pavković – Miroslav Piplica (priredili i uredili), Dario Kordić, Baltazar, Koprivnica, 2012.

»Ja sam vojnik hrvatske države, bilo to u Haagu ili negdje drugo! Prihvatit ću odluku naše vlasti i u Haagu ću braniti interese hrvatskog čovjeka.« (str. 200.) Ovako je govorio Dario Kordić kad su ga »dobronamjerni« novinari pitali što misli o danoj mu »karti za Haag«. »"Nikakva kazna za ljude koji su odgovorni za pokolj stotina nedužnih civila u Ahmićima ne bi bila dovoljna, izjavio je ..." (namjerno preskočimo ime). Smatra da se pokazuje kako je Haaški sud postao politička institucija jer ne može, kaže, Tihomir Blaškić dobiti čak 45 godina, a oni koji su odgovorni za pokolj u Ahmićima znatno manju kaznu.« (str. 33.) Ovako, pak, govori tipični hrvatski političar koji se busa u prsa ćudorednošću ne raskinuvši još s maglama komunizma i jugoslavenštine u svojoj glavi. I tu smo gdje jesmo, stavovi javnosti proturječni su. Sreća da je ovih drugih znatno, znatno manje iako se po medijima ne bi tako reklo. Za nedokazane grijehe Kordiću je dodijeljeno 25 godina tamnice. Na početak suđenja morao je čekati preko 18 mjeseci, iako mu je prilikom dragovoljne predaje američki veleposlanik Peter Galbraith jamčio 3 – 5 mjeseci. U sve to umiješala se i hrvatska politika. Račan sa svojim neokomunistima pobijedio na izborima i odmah ukinuo plaćanje Kordićeve obrane, kao i pomoć njegovoj obitelji. Istim putem nastavio je i Sanader. Obraz si je osvjetlao, pak, odvjetnik Mitko Naumovski koji se odbio povući iz sudskog postupka kada mu je Kordić rekao da ga nema čime plaćati. Odgovorio je: »Iako sam svjestan da ne ću dobiti plaću, ja ću te braniti do konca.« (str. 78.)

Opširnije...

Osobno