DOK ONA PLOVI

Print Friendly, PDF & Email

Mladen Lojkić, Tko želi razoriti Crkvu, Vlastita naklada, Zagreb, 2011.

Danas se ne smije niječno pisati o homoseksualcima, ali o Crkvi smije itekako, danas se ne smije... Puno je toga, a Crkva je uvijek krivac. Mladen Lojkić drži da je u pozadini svega masonstvo. Šiba po njemu još tamo od svoje prve knjige Vladari svijeta, dok mu je ovo šesta. Predstavlja ga kao crnoga zmaja, komunizam, pak, krsti kao crveni zmaj.

U 8 poglavlja Lojkić opisuje suvremene napade na Crkvu. Posljednje nosi naslov »Ljubav je jača od mržnje«. Njime čitatelju poručuje da iznošenje crnih događaja u prethodnim poglavljima nije u službi razbijanja nade, nego u službi da konačno progledamo i spoznamo odakle vjetar puše. Tada će nam se biti lakše kretati u svim vremenima. U istom poglavlju donosi i da su se pape redovno borile protiv masonstva. Najizričitiji je bio Lav XIII. svojom enciklikom Humanum Genus (Ljudski rod) od 20. travnja 1884. U njoj masone ili slobodne zidare označava sljedbenicima zla, ljudima koji neprestano kuju urote i žele uporno i otvoreno nauditi Crkvi. Iznosi kako je naum masonstva papi oduzeti svu duhovnu moć, a ustanovu rimskog pontifikata izbrisati s lica zemlje. Za nas Hrvate posebno je zanimljivo da je i sredinom tridesetih godina prošloga stoljeća tadašnji zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac također otvoreno i jasno ustao protiv masonstva.

Opširnije...

ONI GOVORE

Print Friendly, PDF & Email

Ivan Vukić, Lika i Podgorje na braniku doma i naroda, HOR, Zagreb, 2012.

Kažu da je Hrvatska danas slobodna. Tu borbu na sebi nisu iznijeli tatini sinovi, već oni koji su na vrijeme prozreli što znači jugoslavenština. Među njima je i pisac ove knjige Ivan Vukić. Komunizam ga je progonio još kao mlada, dapače uhitio ga i strpao u jednu od svojih najgorih tamnica, Staru Gradišku. Danas on na vidjelo dana iznosi komunističke zločine u gospićkom kraju, onda kada su oni govorili da oslobađaju zemlju.

Knjiga nije pisana sustavno, uz znanstveni aparat. Skup je članaka i priloga objavljivanih na različitim stranama. No, time ne želimo reći da nije dobra i da nije potrebna. Dapače. Vukić, kao član Hrvatskog društva političkih zatvorenika zajedno s drugima neumorno skuplja svjedočanstva još živućih svjedoka i objavljuje ih. Netko će se drugi onda igrati znanstvenika i na temelju te građe izvlačiti određene zaključke.

Opširnije...

NE POPRAVIŠE GA

Print Friendly, PDF & Email

Rando Paršić, Zabranjeno sjećanje, Dominikanski samostan sv. Nikole, Korčula, 2011.

Bile su to godine kad su komunisti popravljali ljude. Umilno. Jednima su odmah skidali glave, druge uhićivali i onda obrađivali kao kakav komad drveta. U preodgoj su uključeni svi slojevi društva. Čak i sami komunisti, ako nisu bili dovoljno dobri odgajatelji.

Dominikanac Rando Paršić vrlo je rano dospio među one koje su zauzetije preodgajali. Zamjerio se komunistima na Braču još 1941. Kao odgojitelj branio je učenike iz sjemeništa i konvikta od njihova napada kada su na obali pjevali rodoljubne pjesme. I upisaše ga u svoje crne knjige. Kad komunisti uđoše u Dubrovnik 18. listopada 1944., počeše nemilosrdno trijebiti zatečene. Popisi su već davno bili spremljeni. Ubijali su bez suda i suđenja. Zbog toga su ih malo smetali Saveznici, kako se požali Ante Jurjević Baja. Randu uhitiše. Započe njegov hod kroz tamnice, ravno njih 11. Potraja tako sve do 1957. Nakon toga biše mnogobrojna saslušanja, koja Rando jednostavno ne mogaše sve spomenuti.

Opširnije...

BOŽJIM STOPAMA

Print Friendly, PDF & Email

Jadranka Pavić – Vlado Čutura, Savjeti katoličkih liječnika i zdravstvena vizita, Glas Koncila, Zagreb, 2011.

Nesnošljivi liberalizam u posljednje vrijeme otvoreno i bespoštedno pokušava gaziti u Hrvatskoj ono što je katoličko. Navodno to čini u ime jednakosti, bratstva i slobode. Nasuprot njemu stoje samosvjesni katolici koji zaista nastoje u svome životu provoditi jednakost, bratstvo i slobodu, pa i više od toga. Uz to su snošljivi. Ova knjiga to bjelodano dokazuje.

Katolički liječnik razlikuje se od drugog liječnika po tome što u potpunosti cijeni ljudski život. U tome se ravna po naputcima crkvenog učiteljstva. Naravno, to ne znači da i među drugima nema takvih, ali zacijelo svi ne misle na taj način te čovjeka doživljavaju kao stroj ili čak kao životinju. Sve ovisi od toga što dotični nosi u svome srcu.

Opširnije...

Osobno