ŽIVOT UZ »KOMUNIZAM S LJUDSKIM LICEM«

Detalji

Kategorija: Prikazi (Publicistika)

Objavljeno: Ponedjeljak, 27 Kolovoz 2012 16:40

Hitova: 2121

Tomislav Đurasović, Svjedok olovnih vremena, Vlastita naklada, Zagreb, 2011.

Komunizam je svugdje imao ružno lice. Jedino su mu u Jugoslaviji tepali da mu je ono ljudsko. Zločinac Josip Broz Tito sa svojim bijelim rukavicama, kažu velikim masonskim simbolom, pušio je cigaretu, naganjao žene, živio u luksuzu te im je bio baš pravi pojam za tu ljudskost. Oni, pak, koji su imali zdrave oči i zdravu pamet, mislili su drukčije i hrvali se s tom nevoljom.

Opširnije...

NISU IM ZATREBALI

Detalji

Kategorija: Prikazi (Publicistika)

Objavljeno: Ponedjeljak, 06 Kolovoz 2012 16:38

Hitova: 1989

Zdenko Radelić, Križari: gerila u Hrvatskoj 1945. – 1950., Alfa – Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2011.

Zahvaljujući Zapadnim saveznicima komunisti su se upisali među pobjednike Drugog svjetskog rata. Unatoč savezništvu ciljevi su im ostali različiti. Ogrnuvši se samo zbog probitka kabanicom antifašizma, komunisti stvaraju svoje komunističko društvo. Nesmiljeno. Na putu su im stajali Katolička Crkva, HSS i križari ili gerila. Odlučili su uspjeti po svaku cijenu.

Radelić pišući o križarima ili gerili u Hrvatskoj pomalo obrađuje i događanja s druge dvije spomenute skupine, protivnice komunističkog režima. Treba istaknuti da je ovo prvi rad ovakvog oblika u hrvatskoj literaturi. Iskoristivši oblik monografije pisac govori o pozadini nastanka križarskih skupina i o samim njima, u skladu s literaturom i svjedočenjima do kojih je mogao doći. Zbog toga će mu biti zahvalni budući istraživači ove teme. Komunisti su naravno o svemu ovome govorili, ali pristrano, tako da njihova literatura nema neku stručnu vrijednost.

Opširnije...

PIŠEM I GOVORIM

Detalji

Kategorija: Prikazi (Publicistika)

Objavljeno: Ponedjeljak, 13 Kolovoz 2012 16:39

Hitova: 1988

Josip Pečarić, Rasizam svjetskih moćnika, Vlastita naklada, Zagreb, 2012.

U obranu svoje domovine Hrvatske ustali su ljudi različitih zanimanja. I to još i sada čine, jer su vremena ustrajno zahtjevna.

Jedan od takvih je i Josip Pečarić. Matematičar svjetskoga glasa. Za protivnike nezgodan. Poznat, načitan, logično razmišlja. I ne predaje se. Piše i govori o svemu onome što pogađa Hrvatsku ovih godina. Ukazuje na nepravdu, pronalazi i nudi rješenja.

Pečarićeva knjiga pred nama satkana je ustvari oko pisma Vijeću sigurnosti UN-a koje je napisao i kojeg su supotpisali mnogi hrvatski intelektualci, uglednici, akademici, biskupi. Jedino je među njima malo političara. Oni čuvaju svoja mjesta. Nije se uputno bosti s nakaradnom međunarodnom pravdom koja za sebe tvrdi da je vrhunska, a svi vide njezinu rugobu. Ne žele shvatiti da i sramota ostaje dugo, dugo, baš kao i ispravno ponašanje. Uz to treba pribrojiti i lom koji ostavlja u duši.

Opširnije...

KROZ PLJEVU

Detalji

Kategorija: Prikazi (Publicistika)

Objavljeno: Subota, 21 Srpanj 2012 16:36

Hitova: 1966

Hrvoje Matković, Između Mačeka i Pavelića, Naklada Pavičić, Zagreb, 2010.

Povjesničarima stasalima u slobodnoj Hrvatskoj mnogo je lakše nego onima stasalima u komunističkoj. Jednostavno rečeno nemaju naplavina zadanih istina.

David Sinčić lik je iz teškog razdoblja Drugog svjetskog rata. Volio je svoju Hrvatsku i želio joj slobodu, ali sloboda nije bila njoj naklonjena. Najprije se bio pridružio HSS-u, međutim kad je Maček počeo petljati s Beogradom povezao se s domovinskim ustašama. Njihovim dolaskom na vlast naravno da im se stavlja na raspolaganje. Dopada ga ozemlje Knina, središte ustanka protiv nove države. Na jednoj strani ima četnike, na drugoj Talijane, na trećoj komuniste, a tu su negdje i Nijemci. Nimalo zavidan položaj. Pokušava pronaći ravnovjesje i pomoći svojoj hrvatskoj državi. Razgovara sa svima, traži rješenja. Kao realni političar uviđa da se Njemačkoj približava kraj. Zbog toga se priključuje skupini Vokić-Lorković u nastojanju da spasi hrvatsku državu. Događaji su otišli drugim tijekom. U Zagrebu očekuje komuniste uvjeren da mu se ništa ne će dogoditi jer je samo branio svoju državu. Ne treba reći kako je završio.

Opširnije...