- Detalji
-
Kategorija: Osvrti (Publicistika)
-
Objavljeno: Petak, 26 Kolovoz 2011 19:12
-
Hitova: 2138
Hrvoje Kačić, Dubrovačke žrtve, Naklada Gea, Zagreb, 2010.
Zlo je krenulo s juga. Nažalost. Kao da nije bio dovoljan talijanski fašizam. Ovog puta isprsila se crvena boja. Došla je s Visa, potpomognuta Englezima. Oni su je uvježbali i opremili. Razlila se po nebranjenom Dubrovniku uvečer 18. listopada 1944. Žitelji su s nadom pratili ulazak te vojske. Mislili su da će biti bolja nego ona prethodna. Da bi je dostojno dočekali, na svojim su kućama izvjesili hrvatsku zastavu sa zvijezdom petokrakom na sredini.
Ovako je Hrvoje Kačić svojim mladenačkim umom zabilježio prve trenutke komunističke »slobode«. Idila. Ali, kao što su ušli pod okriljem mraka, tako su počeli i djelovati. Ubrzo se pročulo za strijeljanja. Ljudi nisu mogli vjerovati. Međutim, bila je istina. Kačić je na plakatu u luci pročitao imena strijeljanih i o tome obavijestio svoje roditelje. Majka je otišla provjeriti. Bila je istina. Otada se zastava sa zvijezdom petokrakom nikada više nije smjela vijoriti na Kačićevim dvorima, kao i mnogim drugima, a Hrvoje je spoznao kojom stranom krenuti.
Opširnije...
- Detalji
-
Kategorija: Osvrti (Književnost)
-
Objavljeno: Subota, 13 Kolovoz 2011 14:35
-
Hitova: 2261
Đuro Vidmarović, Hrvatsko rasuće, Naklada Bošković, Split, 2009.
»"Mladi misle misli mira, oni čeznu za svojim ognjištem, za sigurnom budućnošću. Baranju nose u duši i srcu, u snu i javi. Hoće svoj dom, neizmjerno mnogo vole svoju domovinu Hrvatsku." Jednako i Hrvati i Mađari.« (str. 337.) Ovo su riječi s kraja knjige koja je pred nama. A započela je A. G. Matošem kao svjedokom Hrvatskog etničkog rasuća. Kad govori o svemu tome, onda Vidmarović ustvrđuje da su se Hrvati triput masovno selili. Prvi put bilo je to u vrijeme seobe naroda kad se iz svoje tadašnje postojbine doseljavaju na sadašnje prostore. Hrvate koji su ostali izbrisali smo iz sjećanja. Drugo raseljavanje vrhunac ima u 15. i 16. st. Pred naletom Turaka prema Srednjoj Europi, ostavši uglavnom sami na bojištu, Hrvati nisu uspjeli dokraja izdržati pa ih se iselilo oko trećine. Treći put Hrvati se raseljavaju krajem 19. st. Uzroci su gospodarske i političke naravi. Međutim, ne zaboravlja Vidmarović ni druga rasuća. Spominje Bleiburg iz 1945. i Srijem iz 1992. Ruka više-manje ista. Sjeća se i Boke Kotorske, kao i položaja hrvatske manjine u Sloveniji. Svi ti prostori, kao i razni drugi europski i prekomorski, za Vidmarovića su ono mjesto gdje se stvara jedinstvena hrvatska književnost. U krivu su svi oni koji na to gledaju drukčije.
Opširnije...