RAPSODIJA S KRŠA

Print Friendly, PDF & Email

Zdravko Nikić, Sime života vičnoga, Matica hrvatska, Čitluk, 2011.

Kao i prema svemu drugome, tako i prema kraju u kojem si rođen i odrastao možeš se odnositi na različite načine. Slaviti ga i drugome ga nametati, mrziti ga i pokušati se ukorijeniti negdje drugdje, lutati svijetom, ali mu se ponovno vraćati... Čini mi se da se ljudi najviše drže ovog zadnjeg. Nakon što sve vidiš shvatiš da ti je ipak mjesto tu, jer se ti i to podneblje najbolje razumijete.

Zdravko Nikić također je krenuo ovim putem. On, odnosno profesor ili pripovjedač u knjizi, promatra svoj život kroz ljude i kraj iz kojeg je potekao. Nije to priča o tvarnom bogatstvu, priča je to o bogatstvu duše. Pred našim očima neprestano titra sklad podneblja i ljudi koji ga nastanjavaju. Bude tu i krivih nota, povišenih glasova, ali na kraju sve opet nekako dođe na svoje, ako se čovjek usudi povjerovati onome dubinskome u sebi.

Opširnije...

SKAZANJA

Print Friendly, PDF & Email

Drago Čondrić, Fragmenti rane jeseni, Naklada Bošković, Split, 2010.

Pred nama je još jedan od onih kojemu je današnja sloboda, kakva takva, dopustila izići na svjetlo dana. Njemu ovakvom u hudo komunističko vrijeme to nije bilo moguće, a njima takvima danas jest. I to je ona razlika koja vidljivo dokazuje je li netko humanist ili ne.

Čondrić je i više od humanista. On je kršćanin. To njegovo kršćanstvo nije salonsko, ulagivanje novim vremenima i slično, nego je svjesno opredjeljivanje za život u humanosti i okrenutosti Bogu. Nadahnućem i pjesničkim darom dokazuje da je čovjekoljublje i bogoljublje nešto što se ne može i što se ne treba dijeliti. Kad se tome još pridoda domoljublje, onda je slika uistinu zaokružena.

Opširnije...

SAMO VI PRIČAJTE

Print Friendly, PDF & Email

Damir Pešorda, Brod budala, Matica hrvatska, Široki Brijeg – Grude, 2009.

Moram odmah reći. Pred nama je izvrsna knjiga. Ogledni primjer kako se pišu kolumne, one hrvatske. Čak ni te druge nisu ih nadmašile unatoč svemu uloženom u njih. Da sada piše Veselko Tenžera, moglo bi ih se uspoređivati. Ovako to nije moguće. Tenžera je pisao u sasvim drugom vremenu i tko zna koju bi razinu dosegnuo da je mogao to činiti kao slobodan čovjek. Isto tako tko zna kakvu bi razinu Pešorda dosegnuo da je morao pisati kao rob. Neka, dakle, obojica budu svijetli likovi na polju naše pisane riječi, bez mjerenja tko je uspješniji.

Opširnije...

DA MI GA JE...

Print Friendly, PDF & Email

Anđelko Vuletić, Poraz osvetnika, Alfa, Zagreb, 2009.

Mnogi su nažalost prošli kroz Udbine ruke. Komunizam nije imao milosti ni prema kome. Tko se uspio iščupati ostao je s ožiljkom na duši. Jednostavno više ništa nije bilo isto kao prije.

Anđelko Vuletić također je osjetio jugo-komunističku tamnicu. Vidi se to jasno i u ovom njegovom najnovijem djelu. Kaže da je pošao od novinske vijesti u ona vremena kad je Sarajevo bilo pod opsadom. Nemamo razloga ne vjerovati mu, samo ne znamo koliko je svoga pretočio u sve ovo. Zacijelo je sam razmišljao kako bi to bilo kad bi mu u ruke dospio jedan od njegovih mučitelja. Opet, bi li to bila pobjeda?

Opširnije...

Osobno