ČITANKA ISTINE

Detalji

Kategorija: Prosudbe (Teologija)

Objavljeno: Ponedjeljak, 27 Ožujak 2006 17:43

Hitova: 1946

Juraj Kolarić, Ekumenska trilogija, Prometej, Zagreb, 2005.

Ovo Kolarićevo djelo dugo je nastajalo. No, nije samo pisano i nakon toga objavljeno, već je neprestano provjeravano u svakodnevici. Na taj način izraslo je u obimno djelo svojom građom, ali isto tako u monumentalno djelo svojom kakvoćom. Predstavlja jednu od onih vrsta knjiga koje se ne čitaju samo jedanput ili dvaput i nakon toga odlože, već se neprestano iščitavaju. I ja na taj način pristupam ovome ogledu. Čak bih ga mogao nazvati i ogled o ogledu. Donijet ću, naime, samo nekoliko dojmova koji kušaju prodrijeti u bogatu bit.

Opširnije...

NALIČJE NJIHOVE SUVREMENOSTI

Detalji

Kategorija: Prikazi (Književnost)

Objavljeno: Ponedjeljak, 13 Ožujak 2006 17:31

Hitova: 1443

Michael D. O'Brien, Pomrčina sunca, Verbum, Split, 2004.

Unatoč tomu što broji oko 800 stranica ovaj roman je postao uspješnicom. Govori o srazu vječnih katoličkih istina i istina obmotanih nazivom suvremenosti. Nije to nipošto obranaški govor, već pitko književno štivo koje zasijeca u uljudbu današnjeg zapadnog čovjeka. Javna glasila imaju velik utjecaj na pučanstvo. Preko njih nositelji moći stvaraju tzv. virtualni svijet. A stvarnost je tako drugačija.

Michael O'Brien suvremeni je kanadski pisac, esejist i slikar. Piše i održava predavanja o vjeri i kulturi. Urednik je katoličkog obiteljskog časopisa Nazareth Journal. Sa svojom ženom izrodio je šestero djece. Mnogo toga o njemu može se pronaći na stranicama www.studiobrien.com.

Opširnije...

STISAK POVIJESTI

Detalji

Kategorija: Osvrti (Književnost)

Objavljeno: Ponedjeljak, 20 Ožujak 2006 15:02

Hitova: 1472

Bartul Kašić, Osnove hrvatskoga jezika, Tusculanae editiones, Zagreb – Mostar, 2005.

Na primjeru ovoga i drugih Kašićevih djela još se jedanput bjelodano vidi koliko je za tijek naše povijesti bio sudbonosan upad Turaka u hrvatske zemlje i njihovo zauzeće. Kašić piše gramatiku hrvatskog jezika da bi pomogao misionarima u hrvatskim i drugim slavenskim zemljama. Čini to na osnovi uvjerenja čelnih ljudi Katoličke Crkve da je hrvatski jezik najljepši i najrazvijeniji slavenski jezik, te da je zbog toga predodređen postati zajedničkim jezikom Slavena koji ustvari imaju jedan jezik samo s dijalektalnim razlikama. Na taj način bit će lakše među njima sačuvati i proširiti katoličku vjeru. Vrijeme je protjecalo, došle su druge političke namisli, stisak povijesti postao još čvršći i Kašić je pao u zaborav. Rekoše da je sve počelo tamo s nekim Vukom. Kovalo se bratstvo i jedinstvo, a nastavlja se tako i dalje unatoč svemu.

Opširnije...

OTISKIVANJE

Detalji

Kategorija: Prosudbe (Književnost)

Objavljeno: Ponedjeljak, 06 Ožujak 2006 21:44

Hitova: 1793

Darko Juka, Usud tišine, Gral, Široki Brijeg, 2005.

Teško je ploviti. Dobro to znaju mornari sa širokih mora, ali unatoč tome i nadalje plove. Znaju to i pjesnici, samo je njihova plovidba nešto drugačijim valovima. No, i ona je zahtjevna i traži usredotočenje. Kako se u svemu tomu snalazi pjesnik i novinar Darko Juka?

Napisao je još jednu zbirku pjesama. Zbirka »Sjetni tragovi« izišla je, naime, 2003. u vlastitoj nakladi. Nije promijenio smjer svoje plovidbe, jedino je ona postala žešćom i prepoznatljivijom. Promatra svijet oko sebe i traži odgovore na razna iskrsla pitanja. A taj svijet nije jednoznačan, lako shvatljiv. Juka mu se ne predaje bespomoćno. Kuša ga pripitomiti, učiniti svojim. Naravno da to nije lako, da se u čovjekovu dušu zbog svega viđenog i proživljenog zna uvući sjeta i pitanje kamo sada. U Jukinom pjesništvu oni se neprestano vraćaju. On se neprestano trza i tako nastaje pjesma za pjesmom. Svakako je to jedan od razloga zbog čega svoje pjesme označava mjestom i nadnevkom nastajanja. Doživljava ih kao svoj osobni, lirski dnevnik. Hoće li tako činiti i u budućnosti, vidjet ćemo. Književna plovidba ima svoje zakone i zahtijeva da se ponekada nečega i odreknemo, odnosno da krenemo utabanijim putom. Svakako nije ovo govor da Juka prestane biti osoban, tada ne bi bilo ni pjesme, nego samo razmišljanje o tomu da u onomu što se naziva književnost postoji ne samo pisac, već i čitatelj.

Opširnije...