SVOJIM PUTOVIMA

Print Friendly, PDF & Email

Miro Gavran, Nekoliko ptica i jedno nebo, Mozaik knjiga, Zagreb, 2016.

O Miri Gavranu suvišno je trošiti riječi, iako ga još uvijek prevladavajuća struja u hrvatskoj književnosti prešućuje kolikogod to može. To su oni kojima miriše jugoslavenstvo, internacionalizam, bezboštvo. No, sve će se promijeniti jednoga dana.

Poput Gavrana zanemaruje se i tema koju on obrađuje u ovom svom najnovijem romanu. Velika glad u Hercegovini u Prvom svjetskom ratu i ličnost fra Didaka Buntića. Povezani su u klupko koje je nemoguće razmrsiti. Možemo se samo diviti onima koji su u to vrijeme pružili svoju ruku da hrvatski narod na tom prelijepom dijelu kugle zemaljske jednostavno ne strada.

Opširnije...

ČISTOĆA SRCA

Print Friendly, PDF & Email

Tessa Afshar, Biser u pijesku, Verbum, Split, 2015.

Mnoge su nam stvari u Svetom pismu itekako nejasne. Da smo ih mi pisali, bilo bi to zacijelo drukčije. Ali, Bog ima svoju logiku. Tako je bilo i s Rahabom. Nalazimo je u Isusovu rodoslovlju, iako je nekada bila bludnica. Dotične su, pak, kamenovali. Tessa Afshar pokušava ovim romanom dočarati životnu pozadinu te velike, tajanstvene žene.

Štivo se jednostavno guta, pitko je, zasijeca u dubine našega mišljenja i ponašanja. Na jednoj strani dobro, na drugoj zlo. Tko će pobijediti?

Opširnije...

DAJ POSLUŠAJ

Print Friendly, PDF & Email

Vlasta Morović, Priča božićnih kolača, Naklada Biakova, Zagreb, 2015.

Tuđina. Pred sobom imaš djecu hrvatskih korijena. Trebaš im i želiš prenijeti božićni ugođaj, onaj hrvatski. Kako?

Nalazeći se pred ovom dvojbom Vlasta je Morović odlučila baciti se na pisanje. I tako je nastala ova slikovnica uz likovne priloge njezina oca, akademskog slikara, Izaka Morovića. Zadovoljna su, vjerujem, ne samo djeca u Berlinu, kojima je slikovnica posvećena, nego i druga.

Opširnije...

FAJRUNT

Print Friendly, PDF & Email

Sanja Nikčević, Mit o Krleži, Matica hrvatska, Zagreb, 2016.

Bi jugokomunističko vrijeme i Miroslava Krležu podigoše na pijedestal. A s ovoga svijeta ode na vojničkom lafetu, iako je u svojoj Gospodi Glembaj ismijavao takav način života. Onda dođoše devedesete godine, zapršti sloboda i stvari se počeše mijenjati. Što bi s Krležom? Njegovi poklonici staše trubiti da ga je HDZ zabranio te da se od tih vremena ne izvodi na pozornicama hrvatskih kazališta. Sanji Nikčević nije se dalo mirovati pa je podrobno na to odgovorila u ovome svome djelu.

Opširnije...

Osobno