ŽIVOT U ŠACI

Print Friendly, PDF & Email

Ivan Slobodan Grbavac, Život na tri kontinenta, Vlastita naklada, Grab – Canberra – Los Angeles, 2015.

Zanimljiva je ovo knjiga. Skroz. Slučajno je dobih u ruke. Najavila mi se u posjet meni do tada nepoznata skupina ljudi. Oni su čuli za moj rad pa... Ma može, samo dođite, kako ne. Na polasku im darovah nešto knjiga. Jedan, pak, od njih, kojega su mi predstavili kao Ivana i o kome su mi kratko nešto rekli, za uzvrat mi darova neku debelu knjigu. Monografiju o svojoj obitelji. Pomislih: u tuđini proradili osjećaji pa čovjek poželje ostaviti spomenik onima od kojih je potekao. Tipično za iseljenike. Ali se prilično prevarih.

Nije ovo knjiga samo o jednoj obitelji, obitelji Grbavac, ovo je knjiga o mnogim našim hrvatskim obiteljima iz jugokomunističkog vremena. Takve obitelji nisu sudjelovale u jugokomunističkom teroru i morale su platiti visoku cijenu. Onemogućavali su im život na sve moguće načine. Zbog toga su se počesto raselile na različite krajeve svijeta. Za svoju Grbavac naslovom knjige kaže da je bila prisiljena živjeti na tri kontinenta, ali neprestano sa srcem zavičaja u njedrima. Bilo ih je sedmero braće i dvije sestre, s tim da je jedna sestra umrla kao mala. Očito se ta obitelj nije bojala života, kako onoga primljenoga od Boga, tako onoga svakodnevnoga. Pisac u tom smislu najviše ističe majku. Borila se kao lavica. Otac je bio boležljiv, ali je sve činio da uzdrži obitelj i okrene je na pravi put.

Opširnije...

ISTI RUKOPIS

Print Friendly, PDF & Email

Judith A. Reisman, Seksualno sabotaža, Naklada Benedikta, Zagreb, 2014.

Svjedoci smo da su nekakva nova ljudska prava nahrupila u ovaj naš svijet. I što više nahrupljuju sve nam je gore. Kaos klizi prema neumoljivoj diktaturi.

Judith A. Reisman svega je itekako svjesna. Desetljećima se već bori za istinu o pravcu u kojem svijet srlja. Knjizi pred nama dala je podnaslov »Kako je jedan umobolni znanstvenik pokrenuo pošast izopačenosti i spolnih bolesti u Americi«. Možda ćemo reći kakve veze to ima s nama? Problem je u tome što se to proširilo na čitav svijet i što se neurednost na spolnom području širi na svo čovjekovo postojanje.

Opširnije...

U SJENI BATINE

Print Friendly, PDF & Email

Slavko Zelić, HVO u obrani Sarajeva 1992. – 1993., HMDCDR – HDCDR u BiH, Zagreb – Mostar, 2014.

Hrvata u Sarajevu trenutno nema velik broj, ali ih je na početku Domovinskog rata bilo dovoljno da stupe u prve redove borbe za slobodu Sarajeva, posredno time i Herceg Bosne, BiH. Knjiga pred nama bjelodano to dokazuje.

Zelić počinje od samoga početka. Crno na bijelo iznosi da Hrvati za nastupajući rat nisu rekli da nije njihov, kao što je to učinio Alija Izetbegović gledajući paljenje Ravnog, nego su se odazvali zovu slobode. Najprije predstavljaju oružane skupine razasute po Sarajevu, da bi malo po malo počeli ustrojavati svoje hrvatske postrojbe. I već tu nad njih se nadvila batina. Jedni su bili za uklapanje u bošnjačke postrojbe Armije BiH, drugi su željeli biti uz svoju Herceg Bosnu i kao takvi boriti se rame uz rame s Bošnjacima protiv zajedničkog neprijatelja. Što je ispravnije Slavku Zeliću je potvrdio sastanak u Glavnom štabu ABiH krajem prosinca 1992. Zapovjednik Sefer Halilović tom je prilikom rekao: »Naš barjak će se viti u Pločama.« To kao da nisu čuli određeni pojedinci iz crkvenog i hrvatskog javnog života u Sarajevu. Krenuli su batinom na hrvatsku Brigadu Kralj Tvrtko.

Opširnije...

OTRGNUĆE

Print Friendly, PDF & Email

Ljubo Krmek, Hrvatsko pjesništvo donje Hercegovine, Matica hrvatska, Stolac, 2014.

Pjesništvo je zrcalo života. Onako malo dadne ti lik, uputi te prema srži.

Sličnim putem pošao je i Ljubo Krmek ovim djelom. U zrcalu pjesmotvorstva promotrio je zavičaj u kojem se rodio i time mu pokušao pružiti ne samo umjetničku, nego i onu životodajnu ruku. Taj kraj, Donja Hercegovina koju sada pokušavaju nazvati bosanskohercegovačko južno podneblje, itekako je kroz povijest trpio na razne načine. Ali je unatoč svemu ostajao svoj. I pjevao, neprestano pjevao.

Da sve ne bi otišlo u zaborav, Krmek pribjegava sakupljačkom umijeću. Pokušava pronaći sve pjesnike toga kraja i nešto od njih iznijeti na svjetlo dana. Ne mora to biti ono najbolje, važno je samo ukazati da im je svima zajednička ona topla, hrvatska, materinska riječ. Time se ne samo trgaju od zaborava pojedinci i njihova djela, nego se i učvršćuje svijest da je i to naše te da imamo pravo tamo pjevati kako je nas volja.

Opširnije...

Osobno