GLAS IZ PUKA

Print Friendly, PDF & Email

Božo Žepić, Kritika politike, Matica hrvatska, Mostar, 2008.

Koliko god je bistrili još uvijek o njoj malo znamo. Njezino veličanstvo: politika. Žepić se smjelo uhvatio s tim u koštac i podario nam dobru knjigu.

Dok se ne upustimo u čitanje, naslov kao da nas upućuje na suhoparnost. Međutim pročitavši prvu cjelinu, onu o definiranju same politike, stvari postaju potpuno drukčije. Pred nama se otvara pitanje Herceg Bosne. Daleko od toga da je Žepić brani, ali i daleko od toga da je napada. Trijezno prilazi opravdanju njezina postojanja i zaključuje da to nije bio pogrješan korak. Čovjek se može samo pitati jesu li pojedine stvari mogle ići i drukčije. S ovakvog polazišta treba pristupiti i ustavnim promjenama. Daytonskim mirom ništa nije razriješeno, vodeće sile u međunarodnoj zajednici nametnule su nepravedno rješenje. Ali, hoće li se stanje popraviti? Te iste sile danas nameću Zapadni Balkan i rabe pojam Bosanac. Već viđeno na ovim prostorima. Kamo dalje? Žepić o tome ponajbolje odgovara u zadnjem poglavlju koje je skup referata i govora. Tu čak donosi i različite modele za kompromisni izbor: kantonalna država; unitarna građanska država; regionalizirana država; tri republike. Na kraju pisac donosi i popis literature kojom se služio, tako da se i time možemo okoristiti u svome razmišljanju.

Opširnije...

RITAM KLATNA

Print Friendly, PDF & Email

Vjekoslav Krsnik, Press karte na stol! Moj obračun s nama, Naklada Bošković, Split, 2008.

Stižu polako vrući ljetni dani. Za rashlađenje preporučam ovu knjigu. Razbistrit će nam um od nataloženog smeća koje potječe iz, nazovi naših, javnih glasila. A počelo je to davno, još prije Domovinskog rata.

Prvi Krsnikov članak u knjizi jest onaj iz 1984. objavljen u Slobodnoj Dalmaciji pod naslovom »Je li "Croatia – Sydney" ustaški klub«. Ni danas ovo ne bi prošlo nezapaženo, a kamoli tada. Bila je to najava kasnijeg Krsnikovog usmjerenja. Drugi doneseni tekst ponovno je jedan u jednoj godini. Radi se o članku iz 1987. »Tanjug – državna agencija ili agencija samoupravnog novinarstva«. Sljedeće godine Krsnik piše članak »Smojina dlaka u jaju«. Ovime je napravio okvir svega svog kasnijeg djelovanja: osobni stavovi, kritika javnih glasila, kritika novinara. Misao je vodilja, pak, srž članka iz 1990. »Mrlja na savjesti hrvatskih novinara«. Na zasjedanju u Trogiru odrekli su se zvijezde iz svoga pečata, ali ne u svojoj svijesti i ideologije zasnovane na njoj. Kako tada, tako i danas.

Opširnije...

PUKLA LJEPOTA

Print Friendly, PDF & Email

AA. VV., Brotnjo – naša priča, Općina – Matica hrvatska, Čitluk, 2010.

Da bi se ispričala dobra priča, nije potrebno samo htjeti nego i imati dobru građu. U slučaju Brotnja, stvaranja ove monografije, to se poklopilo i zato je pred nama uspjela naša priča.

Naravno nije poželjno ni pošteno kritički govoriti o onomu u čemu si i sam sudjelovao, iako je glavninu posla podnio netko drugi, u ovom slučaju glavni urednik Ivan Sivrić i tehnički urednik Ivica Selak. Oni su to dobro napravili i od srca im na tome čestitam i zahvaljujem. Zadržat ću se, dakle, na priči o našoj priči, a prosudba neka ostane na nekim drugima.

Opširnije...

MILJENKO STOJIĆ KAO KNJIŽEVNI KRITIČAR

Print Friendly, PDF & Email

Miljenko Stojić, Riječ po riječ, DHK HB, FRAM-ZIRAL, Dan, Mostar – Zagreb, 2007.

Piše: Đuro Vidmarović

Fra Miljenko Stojić istaknuti je predstavnik hrvatskog umjetničkog i intelektualnog milieua u Bosni i Hercegovini. Ovaj samozatajni sljedbenik sv. Franje Asiškog rođen je 1960. u Dragićini kod Međugorja. Filozofiju i teologiju studirao je u Sarajevu, Zagrebu i Jeruzalemu, a poslijediplomske studije u Rimu, stekavši enciklopedijsko obrazovanje. Zasluge je stekao kao književnik koji se ogledao u više literarnih rodova, kao pjesnik, pisac kratkih priča, romanopisac, pisac za djecu, književni kritičar, prevoditelj... Možda je najpoznatiji kao pjesnik. Do sada je objavio 8 knjiga poezije, a 2000. zagrebačka izdavačka kuća »Naklada Jurčić« izdala mu je izabrane pjesme pod naslovom »Prijatelji«.

Želimo skrenuti pozornost naših čitatelja na Stojićev književno-kritičarski rad. U bosansko-hercegovačkim prilikama i neprilikama djelovati kao književnik nije lagano. Biti književni kritičar još je teže. A bez stručnog, objektivnog i dobronamjernog vrjednovanja književnog stvaralaštva, to će stvaralaštvo doživjeti nazadak. U tom je kontekstu Stojićevo praćenje književne produkcije vrlo važno. Do sada je objavio četiri knjige, kako sam kaže, »ogleda«: Ta vremena (1995.); Paljenje svijeće (1998.); Raspretavanje vatre (2001.) i Rijeka (2002.).

Opširnije...

Osobno