ODATLE SAM ODAKLE SAM

Detalji

Kategorija: Prikazi (Književnost)

Objavljeno: Nedjelja, 19 Svi 2013 15:34

Hitova: 2051

Davor Hrstić, Nešto kao ... sjećanja, HKD Napredak, Ljubuški, 2012.

Moram biti iskren pa reći da mi je ova knjiga slučajno došla u ruke. Malo sam je pogledao i ostavio za neka bolja vremena. A trebao sam je zapravo odmah pročitati.

Pred nama je čovjek koji je jamačno pjesnik, samo je premalo objavljivao. Ako sam dobro razumio, ovo mu je prva tiskana zbirka pjesama. Šteta. Ima on što reći i imamo se nad čim zamisliti u njegovu pjesništvu.

Opširnije...

DOK ONA PLOVI

Detalji

Kategorija: Prikazi (Publicistika)

Objavljeno: Ponedjeljak, 06 Svi 2013 15:44

Hitova: 1885

Mladen Lojkić, Tko želi razoriti Crkvu, Vlastita naklada, Zagreb, 2011.

Danas se ne smije niječno pisati o homoseksualcima, ali o Crkvi smije itekako, danas se ne smije... Puno je toga, a Crkva je uvijek krivac. Mladen Lojkić drži da je u pozadini svega masonstvo. Šiba po njemu još tamo od svoje prve knjige Vladari svijeta, dok mu je ovo šesta. Predstavlja ga kao crnoga zmaja, komunizam, pak, krsti kao crveni zmaj.

U 8 poglavlja Lojkić opisuje suvremene napade na Crkvu. Posljednje nosi naslov »Ljubav je jača od mržnje«. Njime čitatelju poručuje da iznošenje crnih događaja u prethodnim poglavljima nije u službi razbijanja nade, nego u službi da konačno progledamo i spoznamo odakle vjetar puše. Tada će nam se biti lakše kretati u svim vremenima. U istom poglavlju donosi i da su se pape redovno borile protiv masonstva. Najizričitiji je bio Lav XIII. svojom enciklikom Humanum Genus (Ljudski rod) od 20. travnja 1884. U njoj masone ili slobodne zidare označava sljedbenicima zla, ljudima koji neprestano kuju urote i žele uporno i otvoreno nauditi Crkvi. Iznosi kako je naum masonstva papi oduzeti svu duhovnu moć, a ustanovu rimskog pontifikata izbrisati s lica zemlje. Za nas Hrvate posebno je zanimljivo da je i sredinom tridesetih godina prošloga stoljeća tadašnji zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac također otvoreno i jasno ustao protiv masonstva.

Opširnije...

U NJIHOVOM ŽRVNJU

Detalji

Kategorija: Prikazi (Publicistika)

Objavljeno: Ponedjeljak, 13 Svi 2013 15:45

Hitova: 1959

Mladen Pavković – Miroslav Piplica (priredili i uredili), Dario Kordić, Baltazar, Koprivnica, 2012.

»Ja sam vojnik hrvatske države, bilo to u Haagu ili negdje drugo! Prihvatit ću odluku naše vlasti i u Haagu ću braniti interese hrvatskog čovjeka.« (str. 200.) Ovako je govorio Dario Kordić kad su ga »dobronamjerni« novinari pitali što misli o danoj mu »karti za Haag«. »"Nikakva kazna za ljude koji su odgovorni za pokolj stotina nedužnih civila u Ahmićima ne bi bila dovoljna, izjavio je ..." (namjerno preskočimo ime). Smatra da se pokazuje kako je Haaški sud postao politička institucija jer ne može, kaže, Tihomir Blaškić dobiti čak 45 godina, a oni koji su odgovorni za pokolj u Ahmićima znatno manju kaznu.« (str. 33.) Ovako, pak, govori tipični hrvatski političar koji se busa u prsa ćudorednošću ne raskinuvši još s maglama komunizma i jugoslavenštine u svojoj glavi. I tu smo gdje jesmo, stavovi javnosti proturječni su. Sreća da je ovih drugih znatno, znatno manje iako se po medijima ne bi tako reklo. Za nedokazane grijehe Kordiću je dodijeljeno 25 godina tamnice. Na početak suđenja morao je čekati preko 18 mjeseci, iako mu je prilikom dragovoljne predaje američki veleposlanik Peter Galbraith jamčio 3 – 5 mjeseci. U sve to umiješala se i hrvatska politika. Račan sa svojim neokomunistima pobijedio na izborima i odmah ukinuo plaćanje Kordićeve obrane, kao i pomoć njegovoj obitelji. Istim putem nastavio je i Sanader. Obraz si je osvjetlao, pak, odvjetnik Mitko Naumovski koji se odbio povući iz sudskog postupka kada mu je Kordić rekao da ga nema čime plaćati. Odgovorio je: »Iako sam svjestan da ne ću dobiti plaću, ja ću te braniti do konca.« (str. 78.)

Opširnije...

VOJNIKOVA PJESMA

Detalji

Kategorija: Prosudbe (Književnost)

Objavljeno: Subota, 27 Travanj 2013 16:41

Hitova: 2337

Anita Martinac, U pogledu, Matica hrvatska, Čitluk, 2012.

Kolikogod mi to htjeli, ipak hrvatski narod još nije došao do svoje slobode. Trenutno se vode mnoge bitke. Ono što je bilo isplivalo na površinu našega društvenoga zbivanja gura se u stranu. Nije dobro, kažu, biti domoljub, dobro je biti internacionalac. Udružujemo se, svijet je jedno veliko selo, novi svjetski poredak samo što nije počeo. Ponetko povjeruje, ponetko ne i život ide dalje. Naravno, pitanje je kakva mu je kakvoća.

Anita Martinac ne robuje mišljenju koje se danas nastoji nametnuti iako ga dobro poznaje. Krenula je svojim putem i putem svoga naroda. A taj put uvelike se razlikuje od samozvanih proroka koji nas neprestano uvjeravaju u neku svijetlu budućnost. Bilo je tako i kroz proteklih 45 komunističkih godina pa tresnusmo glavom o zid. Sve se raspalo, ostalo je samo znaš li tko si i što si.

Opširnije...