NAŠE NEBO

Print Friendly, PDF & Email

Bogdan Igor Antonyč, Most iznad vremena, Udruga hrvatskih ukrajinista, Zagreb, 2011.

Pjesnik Bogdan Igor Antonyč rodio se 1909., a umro 1937. Naoko premalo za nešto učiniti. Ipak, postao je jedan od najvećih ukrajinskih pjesnika. Sovjeti ga nisu voljeli kao ni njegovu dragu Ukrajinu. Nju su zauzeli, a njega spremili u povijesni zaborav. Tek kada je popustio željezni stisak počelo se o njemu govoriti. Jedan od najzaslužnijih za to svakako je Aleksandar Flaker koji se 1983. iz Zagreba zaputio u Kijev i tamo na IX. međunarodnom kongresu slavista održao referat, potpuno drukčiji od svega ostaloga. Govorio je o Antonyču. Ukrajinci su se polako počeli buditi.

Opširnije...

ONA JE ZNALA

Print Friendly, PDF & Email

Smiljana Rendić, Katolički identitet i hrvatski preporod, Glas Koncila, Zagreb, 2012.

Bila su to nenarodna, komunistička vremena. Suprotstavljanje su ljudi zakopavali u svoju podsvijest. Ali Smiljana Rendić nije dvojila. Znala je kojim putem treba krenuti. A tek je bila stupila u punoljetnost kad je komunizam zavladao hrvatskim prostorima.

O ovoj vrsnoj hrvatskoj novinarki još će se mnogo toga čuti. Nažalost. Nju i slične komunizam je gurnuo u zapećak, a uzdizao probisvijete, one koji su bili spremni slijediti njegovu zločinačku narav ili joj barem služiti. Međutim, ona se nije dala. Zauzeto je pisala u Glasu Koncila i drugim crkvenim novinama ne žudeći za taštom ovozemaljskom slavom.

Opširnije...

KORACI ZBILJNOSTI

Print Friendly, PDF & Email

Mato Nedić, Svjetlosni nedogledi, KLD »Rešetari« - Centar za kulturu, Orašje, 2011.

Prije nego stadoh zapisivati misli o ovoj knjizi pred sobom, pročitah da je navodno već počelo čipiranje ljudi. Uz ostalo neki iz sjene moći će pratiti gdje se u kojem trenutku nalaziš. Svedoše, dakle, čovjeka na kućnog ljubimca. A prije toga na to su nas pripremali gomilom ispraznog štiva. Potpuno različito od onoga što piše Nedić.

Kroz žanr pjesama u prozi pisac nas približava našoj osobnosti, onome što drugi mogu pratiti tek kad mi to oblikujemo i dopustimo. Sve počinje sjećanjima na dane djetinjstva, da bi završilo ushitom ljepoti. Između su misli o snovima, nadi, vjeri, našim mislima, domovini. To su teme ciklusa donesenih u ovoj zanimljivoj zbirci. Trendovski pisci na ovo će odmahnuti rukom. Zaista se s njima slažem, ovako se danas ne piše, ali bih i dodao: to nam određeni nameću. Koliko god naučavali da za umjetnost nije važna umjetnikova duša nego vještina, po iznesenom vidimo da to nije tako. Da Nedić u svojoj duši ima neke druge misli, ne bi pisao ovakve pjesme, a i da oni... Zaključak već znate. Za koju ćemo se stranu opredijeliti, sami moramo odlučiti.

Opširnije...

SLIKA

Print Friendly, PDF & Email

Marija Matios, Slatka Darica, Hrvatsko-ukrajinsko društvo, Zagreb, 2011.

U teška vremena nije nigdje lako živjeti, a posebno tamo gdje na te nalijeću s raznih strana. Spisateljica je rođena u Bukovyni, slikovitom području ukrajinskih Karpata. Zauzimali su je Austrijanci, Rumunji, Sovjeti, Nijemci... Prijelomno je za Mariju Matios bilo kad su sovjetske službe ubile omiljenog ukrajinskog pjevača Volodymyra Ivasjuka. Shvatila je kako zapravo stvari teku i kasnije posvjedočila da su sve njezine knjige ustvari pobuna.

Opširnije...

Osobno