ONI SU TADA ZNALI

Detalji

Kategorija: Prosudbe (Publicistika)

Objavljeno: Srijeda, 05 Svi 2021 17:00

Hitova: 1251

Juraj Kolarić, Hrvatski katolički pokret (1900. – 1945.), Tkanica, Zagreb, 2020.

Plaše nas trenutno nekom navodnom pošasti, napadaju kršćanstvo u cijelom svijetu, kao i prirodan način života te mislimo da smo ugroženi. Zaboravljamo pritom da je bilo sličnih razdoblja u našoj povijesti. Uzmimo za primjer drugu polovinu 19. i prvu polovinu 20. st. Uzburkale se prilike u svijetu. Umjesto kuknjave katolički laici su odgovorili djelovanjem. I rodile su se silne zamisli.

Bilo je tako i u hrvatskim zemljama. U spomenutom razdoblju prevalile su preko leđa I. svjetski rat, izišle iz Austro-Ugarske, gurnuli ih u Prvu Jugoslaviju, skrasile se u Banovini i NDH, zaglavili u Drugoj Jugoslaviji. Burno. No, ne i izgubljeno.

Juraj Kolarić opisuje sve to u 4 poglavlja ovoga djela. Još je tu i predgovor, zaključak, popis literature, imenik osoba... Jednostavno rečeno, pred nama je još jedno zrelo djelo dokazanog povjesničara.

Opširnije...

U PREDVEČERJE

Detalji

Kategorija: Prosudbe (Publicistika)

Objavljeno: Srijeda, 27 Studeni 2019 08:50

Hitova: 1851

Branko Barišić (priredio), + fra Urban Barišić 1886. – 1936., Matica hrvatska, Posušje, 2019.

Bog nas je stvorio u nekom kraju ove kugle zemaljske i taj kraj tijekom svoga života zavolimo kao dušu svoju. Spoznajemo što je to domoljublje i uživamo u njemu. S druge strane su oni koji sebi umišljaju da su građani svijeta ili internacionalisti. Njima je svejedno gdje su, samo neka im je što lagodnije i udobnije.

Barišići, podrijetlom iz Rakitna, tek su u posljednje vrijeme imali mirniji život. Ostali im je protjecao u neprestanoj borbi za kruh svagdanji, kao i u borbi s onima koji nisu voljeli ni njih ni njihov narod. Vladala je znači nevolja i zlosilje kojima su se odupirali samo oni hrabri. A Barišići su zacijelo bili takvi. I ovo djelo pred nama, i druga djela koja je napisao ili uredio Branko Barišić, bjelodano govore o svemu tomu. U tom životnom košmaru izrasli su mnogi s fakultetskim ili visokoškolskim obrazovanjem doprinoseći itekako društvu u kojemu su živjeli. Da budemo točniji, radi se o obitelji Barišić nadimka Jojić. Daleko bismo stigli kada bismo i druge uključili u ovu priču.

Opširnije...

PRAVE KNJIGE PRAVO KAŽU

Detalji

Kategorija: Prosudbe (Publicistika)

Objavljeno: Srijeda, 19 Veljača 2020 17:27

Hitova: 1686

Mate Kovačević, Herceg Bosna, Matica hrvatska, Čitluk, 2019.

Bilo je to 15. siječnja 1992. kada je hrvatska država međunarodno priznata, u čemu je posebnu ulogu imala Sveta Stolica. No, njezina državotvornost puno je starija, s obje strane granice. Vrhunski hrvatski publicist i politički komentator Mate Kovačević promatra to kroz govor o Herceg Bosni.

Polazi on još od antičke podloge, od slavnih Delmata. Bili su nekada tu gdje smo sada mi. Nakon toga razmatra četiri teorije o hrvatskoj etnogenezi: iransku; gotsku; autohtonu; slavističku. O ovoj posljednjoj ima najgore mišljenje. »Stoljetna slavistička prevlast nije urušila samo put znanstvenim spoznajama, nego je, zbog prevladavajućeg političkog, a primarno unitarističkog utjecaja, duhovno osakatila niz naraštaja različitih naroda te gotovo do utrnuća dovela njihove identitete.« (str. 24.) Očito Kovačević nastoji govoriti jasno i otvoreno. Poslušajmo i ovo: »Duvanjski sabor o kojem priča stara Hrvatska kronika podloga je i današnje ne samo državnosti Republike Hrvatske, nego, što je posebno važno istaknuti, i državnosti hercegbosanskih Hrvata. Oni su trenutno ugroženi muslimanskim režimom u BiH, koji po već uhodanim političkim receptima jugoslavenskih režima XX. st. pokušava Hrvate potisnuti iz nekad sastavne jedinice srednjovjekovne hrvatske države.« (str. 30.) I ovo je tako jasno.

Opširnije...

OTVORENO O NJIMA I NAMA

Detalji

Kategorija: Prosudbe (Publicistika)

Objavljeno: Srijeda, 04 Srpanj 2018 08:54

Hitova: 2624

Mile Bogović, Srpsko pravoslavlje i svetosavlje u Hrvatskoj, Alfa, Zagreb, 2017.

Počnimo s trima slikama. Slika prva. U povodu nedavnog obilježavanja Oluje patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej između ostaloga je rekao sljedeće. »Sabrali smo se da odamo pomen našoj braći čija je jedina krivica to što su bili Srbi i što su bili pravoslavni. Oni su postradali od braće hrišćana, a ne od nekog nepoznatog naroda i vere. ... Kakva ih je sila na to motivisala i da li je bilo neke druge sile koja je to mogla da zadrži? Bila je. To je bila institucija crkve koja je jedino mogla da zaustavi taj pomor, to zlo koje je iznenadilo, ne samo naš narod već čitav narod sveta.« Slika druga. U jednoj svojoj nedavnoj kolumni Višnja Starešina piše ovako. »A pojava Bannona i njegova Pokreta u današnjoj Europi jednako je ozbiljna kao što je to prije četvrt stoljeća bila pojava Georgea Sorosa i njegova Otvorenog društva. I hajde da se ne zavaravamo: Soros je bio tada kao i Bannon danas eksponent dijela američke duboke države. Te priče o talentiranom burzovnom mešetaru ili čarobnjaku društvenih mreža koji sami mijenjaju svjetske poretke ipak pripadaju hlebinskoj školi naive.« Slika treća. Obilježava se Oluja u Kninu. Nebo, uz one hrvatske, paraju i židovski zrakoplovi, a na zemlji su ne samo njihovi vojni predstavnici nego i predstavnici drugih zapadnih zemalja.

Opširnije...