Print Friendly, PDF & Email

Tomislav Sunić, Europska nova desnica, Hasanbegović, Zagreb, 2009.

Dok čitam o pripremama za Treći svjetski rat i dok žele da nekako tako miriši, razmišljam o ovoj knjizi. Da bi čovjek krenuo lošim putem, što je potrebno? Između ostaloga krive namisli, zapravo, one su prve. Prepoznala je to i nova desnica, o kojoj Sunić govori, pa se žele nametnuti namislima, a ne snagom svoga oružja. Naravno, oni drže da su im namisli ispravne. A jesu li?

Još je teško odrediti što točno naučava nova europska desnica. Skup je to raznih učenja i pogleda. Ipak, zajedničko im je da napadaju komunizam, liberalizam i kršćanstvo. Kažu da su htjeli izjednačiti ljude na krivim osnovama. Zbog toga se treba vratiti u predkršćansko, znači pogansko vrijeme. Ispada da je ono bilo idealno. Je li? Nova europska desnica ništa ne govori o napetostima koje su vladale u takvom društvu i koje su na kraju krajeva i dovele do njegovog nestanka.

Iako naizgled raspreda o dostojanstvu svakog naroda, ipak nova europska desnica sebe shvaća u okviru čitave Europe, a ne samo određenog naroda. Jest sve to malo protuslovno, ali ona tako razmišlja zapućujući se nekamo u maglu.

Sunić je s ovim mislima doktorirao prije dvadeset i nešto godina. Kasnije se to pojavilo u obliku knjige na engleskom, a sada evo i na hrvatskom. Nije pogodio da će komunizam propasti, ali je imao pravo kad je govorio o njegovu utjecaju na glave ljudi. On još tamo caruje, iako ga vidljivo nema.

Knjiga je sastavljena od dva dijela. U prvom dijelu razmatra se što je to nova europska desnica, a u drugom se pokušava govoriti o njezinom djelovanju. U dodatku je još donesen Manifest za europsku obnovu koji je izdala nova europska desnica i razgovor s Alainom de Benoistom, velikom zvijezdom nove europske desnice.

Čitav ovaj pokret vuče korijene s kraja 60-ih godina prošlog stoljeća. Novostasala mladež htjela je postaviti temelje nove političke filozofije i novog pogleda na svijet. Zbog toga su na određeni način željeli krenuti ispočetka i raskinuti s iluzijama neposredne političke akcije. Razdioba na tradicionalnu ljevicu i desnicu činila im se zastarjela. Nastojali su otvoriti raspravu o velikim problemima svoga vremena sagledavajući ih iz istinski revolucionarne perspektive.

Teško je reći što će biti od ovog pokreta. Nastao u vremenu hladnoratovske podjele svijeta odbacivao je komunističku stvarnost »realnog socijalizma« i američku pseudodemokratsku i trgovačku civilizaciju. Upozoravali su na ujednačavanje i uništavanje povijesnih identiteta, kao i na bujanje liberalno-demokratske dogme utemeljene na apstraktnoj ideologiji ljudskih prava. Krivo bi bilo reći da su im namisli za baciti. Ima tu raznoraznih stvari o kojima se da razmišljati.

Nas s obje strane granice more neke druge brige. Ipak, dobro je da nas je pohodila ova Sunićeva knjiga, ne samo zbog toga što ćemo, kažu, uskoro u Europu. Kao da tamo nismo stoljećima!? Moramo početi razmišljati izvan krugova koje nam ponovno nameću i koji nas ponovno vraćaju u komunizam, samo pod drugim imenom. Nema bratstva i jedinstva, nema prisilnog izjednačavanja, ima samo dostojanstvenog hoda ovom zemljom s onim darovima koje nam je Bog dao. Lijepo rečeno, naravno, ali vremena su zahtjevna, kako rekosmo na početku. Pogađaju jednako i one siromašne i one bogate koji si samo umišljaju da to nije tako. Pa borimo se namislima, radije nego oružjem!

Miljenko Stojić

Jasnoća pogledâ, Radiopostaja »Mir« Međugorje, Međugorje, 21. studenoga 2011.; hrsvijet.net, 20. studenoga 2011.

Osobno