POGLAVITO DUŠOBRIŽNIK

Detalji

Kategorija: Prikazi (Publicistika)

Objavljeno: Srijeda, 03 Veljača 2016 18:08

Hitova: 2152

dr. fra Robert Jolić, Fra stanko Vasilj – život i djelo, Franjevačka knjižnica, Mostar, 2014.

Svaki čovjek iza sebe ostavlja neki trag koji će trajati duže ili kraće. Fra Stanko Vasilj može računati na onaj dulji, ne samo zbog himne Kraljici mira. Živio je odgovorno u teška vremena. Knjiga pred nama govori tomu u prilog.

U njezinom podnaslovu piše da predstavlja monografiju u prigodi 20. obljetnice fra Stankove smrti (1993. – 2013.). A sastavljena je od dva dijela: Radova sa znanstvenog simpozija i Fra Stankovih pisanih djela. Htjelo se očito tako dočarati izvornog fra Stanka i što suvremenici misle o njemu i njegovu djelu.

Opširnije...

HOD

Detalji

Kategorija: Prikazi (Publicistika)

Objavljeno: Srijeda, 20 Siječanj 2016 18:07

Hitova: 2053

Roman Leljak, Huda jama, HŽD – Društvo Huda jama, Zagreb – Radenci, 2015.

Završio Drugi svjetski rat. Nastaše dvije povijesti. Ona koju su pričali pobjednici i ona koju su pričali poraženi. Leljak je bio zanesen prvom, ne objašnjava zbog čega mu nisu, u okolini gdje je živio, pričali o ovoj drugoj. Međutim, otkad ju je otkrio ne ispušta ju iz ruku. Time se kaje za onu prvu.

Njegovo istraživanje započinje u proljeće 1989. Kaže da od tada počinju teći dani njegova života. (str. 27.) Dotle je bio tipični kosovac, borio se da jugokomunizam ostane na životu. Međutim, u gostionici kraj crkve Sv. Ane neznanac mu je ispričao što se tu, u Teharju, događalo krajem i u poraću Drugog svjetskog rata. Slušao je zaprepašteno. Kasnije je dobio u ruke i pismo Ivanke Škrabec, pismo djetetu koje se ne će uspjeti roditi jer će ih oboje ubiti jugokomunisti. Leljakov hod prema istini započeo je kao bujica u proljeće. Išao je od mjesta do mjesta i otkrivao pravu povijest.

Opširnije...

NA RAZMEĐU

Detalji

Kategorija: Prikazi (Književnost)

Objavljeno: Četvrtak, 28 Siječanj 2016 14:36

Hitova: 2039

Ljubo Krmek, Iz Humske zemlje, DHK HB, Mostar, 2013.

Prošlost možeš voljeti, a možeš govoriti i o trenutno pomodnoj kulturi sjećanja pa pljunuti na svoje. Krmek to dobro zna i veze pitku priču o našoj trpkoj prošlosti. Prepoznaje što je bilo na početku, što je sada i nenametljivo nam upućuje poruku da to što imamo, ili što nam je ostalo, trebamo čuvati kao zjenicu oka.

Sve počinje s Neretvom i završava vilom s Kućišta i Blizancima s Krupe. Putovanje je ustupilo mjesto smiraju. Plodna dolina Neretve urodila je mnogostrukim plodovima unatoč neprestanim razaranjima i zlima. No, Neretvani se nisu dali. Krivo su nam jugokomunisti nametnuli da su to samo oni od Metkovića do Ploča želeći nam na taj način smanjiti naš narodni prostor. Davno su Mlečani morali plaćati danak Domagojevim strijelcima. A dobro se zna gdje su obitavali.

Opširnije...

»ČOVJEČE, NE LJUTI SE«

Detalji

Kategorija: Prikazi (Književnost)

Objavljeno: Srijeda, 06 Siječanj 2016 14:35

Hitova: 2066

Zvonimir Balog, U ponedjeljak ne mogu, Naklada Đuretić, Zagreb, 2013.

Kao djeca smo se igrali, a možda se igramo i kao odrasli, one igre »Čovječe, ne ljuti se«. Njome si dozivamo u pamet da možemo nekome biti protivnik, ali sve je to tek dio miroljubivog življenja.

Pada mi sve ovo na pamet dok čitam Balogove pjesme u ovoj knjizi. Razigran je, nadmeće se s protivnicima, najviše sa samim sobom, da bi nas neopazice uveo u dublji sloj te svoje igre. Naravno, zbiva se to samo ako ne ostanemo hladni promatrači.

Da bi pojačao ovu svoju igru, pjesnik nekada pribjegava i igri s korijenom riječi stvarajući tako začudne odnošaje i među riječima i među samim smislom. To se nekada možda čitateljima ne će dopasti, ali dopustimo stvaratelju da ode i u tom pravcu.

Opširnije...