NA DOHVAT RUKE

Print Friendly, PDF & Email

Ljubo Krmek, Neretvanski dobnik, HKZ-Hrvatsko slovo, Zagreb, 2013.

Pisati o sebi, o svome, u ovo suvremeno vrijeme kao da nije pristojno. Frankfurtska nas je škola prevarila da treba biti internacionalac, bez da prije toga učvrstiš svoje korijene. Ali Ljubo Krmek nije takav. On zadire u bilo svoga naroda, da bi na taj način shvatio i prihvatio sve druge narode.

Knjiga pred nama zbirka je njegovih kolumni objavljivanih u Hrvatskom slovu 23. listopada 2009. - 28. lipnja 2013. Obuhvatio je njome uistinu zanimljivo vremensko protjecanje, dobnik, u svome neretvanskom kraju i pomalo izvan njega. Na tom naoko malom prostoru prepoznao je silnice povijesti, kulture, jednostavno života.

Opširnije...

OTISNUTI SE

Print Friendly, PDF & Email

Ljerka Car Matutinović, Kad već postoji planina, Bosanska riječ, Tuzla, 2013.

U ovo suvremeno vrijeme ima ljudi koji ne pročitaju 18 knjiga, a kamo li da ih napišu unatoč tomu što su školovani. Jednostavno rečeno: kod njih je prevladala površnost.

Ljerka Car Matutinović, pak, i čita i piše te je uz to i suvremena. Tako to rade odgovorne osobe. Plod svega toga je sada pred nama.

Opširnije...

NAŠ ČOVIK

Print Friendly, PDF & Email

Tomislav Žigmanov, Bunjevački Put križa, Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović«, Subotica, 2013.

Bunjevci su odnekle doselili u Vojvodinu. Povijest više-manje drži da je to bilo iz Hercegovine, s rijeke Bune, pa su tako i dobili svoje današnje ime. Naravno, oni su Hrvati, jedino to neki u Srbiji ne žele priznati pa bi od njih stvarali posebnu naciju. Ali da sada ne idemo u to.

Tomislav Žigmanov je svega ovoga svjestan te nam ovim djelom podaruje ujedno i zrelu krišku povijesti. Shvatio je da se ne treba stidjeti ikavice, da se ne treba stidjeti molitvenika u rukama, da se ne treba stidjeti križeva krajputaša. To je ono što je Bunjevce održalo kroz povijest i što ih i danas održava na negostoljubivoj vojvođanskoj vjetrometini sa smjerom iz Srbije.

Opširnije...

PRISTAŠE

Print Friendly, PDF & Email

Ivan Bekavac, Slom crvene Orjune, Despot infinitus, Zagreb, 2015.

Miroslav je Krleža do 1945. znao biti u nesuglasju sa svojim »drugovima«, ali više nikada do svoje smrti. Shvatio je da je poražena njegova komunistička trocistička struja, a pobijedila Titova staljinistička. Zauzvrat ga je dotični obasuo svim počastima pa je bio nedodirljiva književna veličina i uzor čitavoj plejadi zaluđenoj jugokomunizmom. Tuđman nije pripadao tom okružju, unatoč partizanskom razdoblju svoga života. Zbog toga i jest mogao stvoriti hrvatsku državu, što mu pristaše Krleže i Tita, koji su već bili mrtvi, nikada nisu i nikada ne će oprostiti.

Opširnije...

Osobno