NIJE POBJEGAO

Print Friendly, PDF & Email
Anto Orlovac, Plamteća zvijezda u noći mržnje, Vlastito izdanje, Banja Luka, 2012.

Bio je Domovinski rat. U banjalučkom kraju borbe nisu vođene. Ali svejedno, ginulo se i tamo. Hrvate su odvodili u velikosrpsku vojsku ili su ih ubijali na licu mjesta. Kao recimo don Ivana Grgića. Jedne nedjelje, a bilo je to 8. studenoga 1992., nije se pojavio na uobičajenoj pučkoj sv. misi. Nestalo ga. Pronašli su ga koji dan kasnije. Mrtav, metak mu je raznio lubanju.

Don Anto Orlovac opisuje u ovoj knjizi, ne samo smrt, nego i čitav životni tijek svog negdašnjeg župnog pomoćnika. Od njega je pošao u svoju prvu i jedinu župu, Ravsku. Kao i tada dok je bio s njim, tako i sada nastoji proniknuti u njegov lik i djelo. Roditelji mu potječu iz Kotor Varoši u banjolučkoj biskupiji. U potrazi za boljim životom preselili su se u Baranju. Zbog toga kasnije u sjemeništu i u bogosloviji Ivana zovu Baranjac. Opredijelio se za biskupiju podrijetla svojih roditelja i tu Bogu na mučenički način, kako vjeruje Orlovac i vjernici, Bogu predao svoj mladi život.

Opširnije...

SVOJI NA SVOME

Print Friendly, PDF & Email

Antun Lučić (priredio), Skopaljski Rabelais, Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2012.

Stjepan je Džalto zanimljiva ličnost u hrvatskoj književnosti. Nije stoga čudno da ga Lučić u ovome djelu uspoređuje s Françoisom Rabelaisom, tim začudnim i velikim francuskim književnikom. Obojica naizgled stvaraju šaljiva djela, a zapravo tako ozbiljna.

Knjiga pred nama i jest i nije knjiga o Stjepanu Džalti. U nju nas uvodi dugi stručni, ujedno i prijateljski, uradak Antuna Lučića. Tko Džaltu manje pozna, upoznat će ga na ovaj način. Obuhvaćen je kako njegov obični, svakodnevni život, tako i kritička ocjena o njegovu djelu. Čovjek bi rekao da se nije moglo drukčije. Džalto u isto vrijeme nasmijava, ozaruje, ali i tjera suze na oči.

Opširnije...

KAMENČIĆI

Print Friendly, PDF & Email

fra Mladen Rozić, Put iz sna, Matica hrvatska, Tomislavgrad, 2014.

Što se mijenja kada čovjek, kako kažu, naraste? Vanjština svakako. S nutrinom je neka druga priča. I ona bi trebala biti odrasla, ali bi morala ostati povezana i s onim što je bilo prije. Drukčije rečeno, unatoč svemu ostati nam je dijete u sebi. Rozić dobro zna o čemu se radi i to izražava pojmom snovi. Bića smo okrenuta i prema svijetu oko sebe, i prema Bogu, i prema samima sebi. Treba pronaći izlaz iz svega toga u smislu da nigdje ne pretjeramo, da na kraju svega postanemo cjelokupne ličnosti.

Opširnije...

KOLOPLET

Print Friendly, PDF & Email

s. Bernardina Crnogorac, Sjene, Matica hrvatska, Makarska, 2015.

Djeca, kako to gordo zvuči. Prisežemo na njih, govorimo da na mlađima svijet ostaje, ne zaboravljajući u podsvijesti nadodati da se ipak stariji pitaju. Naša prijetvornost na djelu. Neka je nama dobro, a za druge baš nas briga.

S. Bernardina Crnogorac svega se toga lijepo dotiče u ovom romanu. Na jednoj strani razigrani dječji svijet, na drugoj razigrani svijet odraslih koji bi se trebali brinuti za njih. Onaj prvi kudikamo je ljepši, iako nakana romana nije bila prikazati njega nego ovaj drugi i mnogo toga povezano s njim.

Opširnije...

Osobno