PREPOZNAVANJE VREMENA

Print Friendly, PDF & Email

Aldo Natale Terrin, Uvod u komparativni studij religija, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2006.

Nekada se za Europu govorilo da je ona kršćansko podneblje. Trenutno je, pak, stanje potpuno drukčije. Toj stvarnosti ljudi različito prilaze. Jedni se boje za budućnost, drugi se ulizuju, treći je prepoznaju... Aldo Natale Terrin uzima pero u ruke i pokušava razjasniti o čemu se točno radi.

Pisac je knjigu podijelio u tri dijela. Najprije govori o metodi proučavanja religija, zatim o komparativnim temama religija, a naposljetku o suvremenoj religioznosti. Pametno polazi od stanja u svojoj domovini Italiji i to onda dalje širi. Ne možemo više govoriti o kršćanskom svijetu oko nas, nego o multikulturalnosti. S drugim religijama i kulturama treba stupiti u doticaj, umjesto da ih se jednostavno odbacuje kao nedostojne naših uvjerenja. Ne treba pritom žaliti neka prošla, dobra vremena. Ovo novo okruženje življenja kršćanske vjere može nam pomoći u razvijanju teologije, odnosno u življenju naše vlastite vjere.

Opširnije...

ŠLJUNAK POD NOGAMA

Print Friendly, PDF & Email

Stjepan Šešelj, S juga glasnik, DHK, Zagreb, 2006.

Čim se spomene jug podsjeća nas to na šljunak pod nogama i šum mora u blizini. Nekako tako odišu i ove Šešeljeve pjesme.

Naizgled protuslovno rečenom, ne iscrpljuje se njegov pojam juga dokolicom uz more. Ponajmanje o tome govori. Ali, dah tog podneblja duboko je u nitima svake pjesme. Nije slučajno ni u naslovu spomenut jug. Šešelj ne bi bio to što jest kad ne bi osjećao ljubav prema hrvatskom priobalju. »Možda će biti najbolje spustiti zastavu, otpustiti posadu, zalupiti teškim dubovim vratima, zakrakunati dveri. Ali, kako prekinuti s mišlju što me veže uz ove predjele. Izbrisati stećke i masline i more, što vazda gore, pod grede, pod nebo, što gledaju.« (Možda će biti najbolje) Ništa to nije moguće odbaciti od sebe. Može se samo biti s juga glasnik i hoditi ovom zemljom u društvu s njim.

Opširnije...

ČIŠĆENJE PATINE

Print Friendly, PDF & Email

Dubravka Vidak (uredila), Fra Andrija Kačić Miošić i Neretva, Neretvanska riznica umjetnina i inih vrijednosti – Hrvatska kulturna zaklada, Opuzen – Zagreb, 2006.

Kroz burnu hrvatsku povijest iskristalizirale su se razne velike ličnosti. Jedna je od njih fra Andrija Kačić Miošić. Nije stoga pogrješka što je Prvi neretvanski književni i kulturni susret započeo današnjim osvjetljavanjem njegova lika i djela, a sve u povodu 300 obljetnice njegova rođenja.

Ovaj zbornik radova izloženih 29. i 30. rujna 2005. u Metkoviću, Opuzenu i Pločama donio je mnoštvo zanimljivih tema. Nabrojimo ih, jer zbog šutnje hrvatskih javnih glasila mnogi ne će čuti o njima. Fra Hrvatin Gabrijel Jurišić obrađuje temu: Život i smrt fra Andrije Kačića povezani s Neretvom.; Stipe Botica: Fra Andrija Kačić Miošić i njegovo djelo.; Mile Mamić: Fra Andrija Kačić Miošić i hrvatski književni jezik.; Šimun Musa: Fenomen Kačić i njegovo značenje.; Vinko Grubišić: Opomene, kletve i zakletve u razgovoru ugodnom naroda slovinskoga fra Andrije Kačića Miošića.; Hrvoje Markulin: Oslobođenje Neretve od Turaka u pjesmi fra Andrije Kačića Miošića »Osvajanje Norina 1684.«.; Ana Dominiković: Pričanja o Tomaševićima na baćinskom području.; Stjepan Šešelj: Književni prostor Neretve.

Opširnije...

GRAĐENJE BITNOGA

Print Friendly, PDF & Email

Mijo Tokić, Oteto sunce, Naklada DHK HB, Mostar, 2006.

Pjesnik Mijo Tokić na žalost ne objavljuje puno, ali kada nešto objavi onda je to zaista zaslužilo pojavljivanje pod suncem nebeskim. Ova je zbirka bjelodani dokaz tomu. Klesao je riječi uporno poput klesača razasutih stećaka po Herceg Bosni, a onda ih zasijao potezom marnog sijača s duvanjskog polja. Urod je primjeren uloženom trudu.

Naizgled Tokićev izbor tema nije prevelik. Govori o zavičajnom, domovinskom, i to je to. Međutim, zagledamo li se dublje u ove stihove onda vidimo da oni propitkuju ono vječno, ono bitno u svakome od nas. »Ti ako možda i nisi rođen za velike stvari / i mučenička kruna / možda te ne dopadne / ni vijenac slave / budi bar čovjeku čovjek / bratu brat / sin zemlji... (3. Jedino blago. Lomače) Mogu li nas ove riječi ostaviti ravnodušnima? Ne odjekuju li one poput Šimićeve Opomene, stihova fra Janka Bubala... Ne kažem da je on nešto preuzeo od njih, nego samo da se zaputio pravim putem, ali svojim.

Opširnije...

Osobno