Ivan Aralica, Svetinka, Naklada Pavičić, Zagreb, 2003.
Zanimljiva šutnja prati najnoviju Araličinu knjigu »Svetinka«, odnosno nastavak Sebastijanovih priča »Ambre« i »Fukare«. Dok su prve dvije nemilice napadali, razvlačili, o potonjoj uglavnom šute. Ponetko se javi, onako iz prikrajka, i to je sve. A »Svetinka« nije nimalo lošiji roman s ključem od prethodna dva, dapače. O čemu je, dakle, riječ? Upravo je o tome riječ! Neovisni prosuditelji govore o Aralici kao i prije, kao i o drugima, stručno i pošteno. Oni drugi?
»Svetinka« kao roman nemilosrdno zasijeca u svijest i podsvijest mnogih u hrvatskom društvu. Svetinka kao ličnost odražava suvremenu hrvatsku tragediju. Nemoguće je postalo mogućim, jednome narodu uništavali su dušu, iz dana u dan. Radili su mu to ne neki tuđinci, bilo bi to lakše, već njegovi, zbog toga je sve i bilo teže. Utjeha može biti jedino u tome što se to nije događalo samo hrvatskom narodu. Bilo ih je još istočnije od ozemlja hrvatskoga naroda, a ima ih i sada, na nekim drugim stranama svijeta, srećom samo još preostalih. Slobodoljubivi svijet namjesto da se bori protiv te nemani, odredio joj je područje gdje može iskazati svoju opaku narav. Svetinka, obični pojedinac iz puka, sve je to morala preturiti preko glave. Uspjela je i otišla s ovoga svijeta kao veličina, junakinja iz nemirnih vremena.
Opširnije...
- Detalji
-
Kategorija: Prosudbe (Publicistika)
-
Objavljeno: Ponedjeljak, 23 Veljača 2004 01:23
-
Hitova: 1658
Nenad Ivanković, Krvava zemlja, Tiva, Varaždin, 2003.
Može li se u obrambenom ratu načiniti ratni zločin? Svi znamo da može, samo bi nebrojeni mirotvorci koji su prošli krajevima BiH to jače viknuli, dapače, dreknuli bi. Opet, naravno, ne svi, kao što ni svi branitelji ne čine ratni zločin. Ipak, što treba istaći: nepravedni napad protivnika ili neprimjeren odgovor na njegov napad? Bezazleno pitanje? Ne! S njim se hrvemo još više sada, nego tijekom ratnih zbivanja. Hrabri na sve to odgovaraju na primjeren način.
Nenad Ivanković, kao novinar i publicist, u posljednje vrijeme zasjao je u svijesti svoga naroda. Taj položaj priskrbio je svojim odnosom prema onome što se tom narodu događalo tijekom Domovinskog rata. Nije stao u zavjetrinu, slušao što je probitačno trenutno govoriti i to činio, već je svojim djelovanjem pokušao odgovoriti što se to točno zbivalo s njegovim narodom tijekom ratnih godina. Jedan od plodova jest i knjiga »Krvava zemlja« koja govori o ratu u Bosni i Hercegovini. Ključ za njezino razumijevanje svakako su riječi na početku koje služe kao određena vrsta posvete: »Događaji u ovoj knjizi stvarno su se dogodili. Možda bi ih netko opisao drukčije, no nitko ih ne bi mogao zanijekati. Ja sam ih tako prikazao, jer vjerujem da je to istina o ratu moga naroda u Bosni i Hercegovini«.
Opširnije...
- Detalji
-
Kategorija: Prosudbe (Publicistika)
-
Objavljeno: Ponedjeljak, 02 Veljača 2004 01:24
-
Hitova: 1718
Nela Eržišnik, Moja tri života. Uspomene, Naklada Pavičić, Zagreb, 2003.
Svi koji su za dana bivše Jugoslavije doživjeli svoju punoljetnost vjerojatno znaju tko je Nela Eržišnik. Nisam provjeravao, ali kladio bih se da to znaju i mlađi. Ne mogu se tek tako lako zaboraviti likovi Marice Hrdalo i tetke Ikače, koje je ona tako savršeno igrala na raznoraznim daskama. Svojom hrabrošću razbijala je olovnu šutnju u ona bivša vremena, a svojim domoljubljem grijala je srca u ova današnja. Nije stoga pogriješila Naklada Pavičić što je u obliku knjige izdala njezine uspomene.
Opširnije...
