U ŽRVNJU SILE

Print Friendly, PDF & Email

Vjekoslav Lasić, Zbivanja oteta zaboravu. Nesporazumi s Crkvom, Vlastita naklada, Zagreb, 2015.

Dominikanac Vjekoslav Lasić već nekoliko desetljeća u središtu je javnog mnijenja. Najprije je imao nesporazuma s Jugoslavijom pa ga je ganjala njezina tajna služba Udba, nakon njezina pada imao je nesporazuma s njezinim ideološkim nasljednicima pa ga ganjaju mediji. U sve to Crkva je upala kao Pilat u Vjerovanje. No, to Lasića izuzetno boli pa nam u knjizi objašnjava o čemu se zapravo radi.

Sam pisac naglašava da ovo nije nikakav dnevnik ili neki drugi sustavan oblik zapisivanja prošlih događaja, nego tek puko prisjećanje. Zbog toga i nema posebnih poglavlja, nego se reda prisjećanje po prisjećanje u obliku ogleda. Lasić svodi polako životne račune, jer je već u poodmakloj dobi, pa su na red došli i nesporazumi. Nama svakako zanimljivo, jer smo čuli ovo i ono, a zapravo ne znamo što je prava istina.

Opširnije...

TKO ĆE KOGA

Print Friendly, PDF & Email

Miroslav Akmadža, Katolička Crkva u BiH i komunistički režim, II., Lektira – Hrvatski institut za povijest, Kostrena –Slavonski Brod, 2016.

Jugokomunisti su pri kraju Drugog svjetskog rata i u poraću izuzetno marljivo, između ostaloga, proganjali i ubijali one koji su se priznavali vjernicima. Trajalo je to sve do 1966. kada dolazi do potpisivanja protokola i normalizacije odnosa između SFRJ i Vatikana. Partijsko članstvo ostalo je zbunjeno. No, bila je to povijesna neminovnost. Vatikan je ovim protokolom htio postaviti polaznu točku za uspostavu sličnih odnosa s drugim socijalističkim državama u Europi, a Tito i njegovi htjeli su zadobiti veći ugled u svijetu, posebice na polju mirotvornih napora, kao što je navodno bio pokret nesvrstanih.

Opširnije...

GDJE SMO?

Print Friendly, PDF & Email

Mile Bogović (glavni urednik), Mučeništvo i mučenički tragovi kroz hrvatsku prošlost, Glas Koncila, 2015.

Kada bi nas neki tuđinac slušao sa strane, zaključio bi da smo uistinu imali tešku, mučeničku prošlost. A kada bi to nastojao pronaći negdje zabilježeno i potkrijepljeno činjenicama, ne bi bio tako uvjeren. Što je onda zapravo istina?

Važna je ovo točka razmišljanja utkana u temelje djela pred nama. Za njega je zacijelo najzaslužniji biskup dr. don Mile Bogović. Kao povjesničar znao je što se zapravo događalo i to je nastojao iznijeti na vidjelo. Poslužio se pritom Komisijom HBK i BK BiH za hrvatski martirologij. Najprije su 2012. priredili znanstveni skup Hrvatski mučenici i žrtve iz vremena komunističke vladavine. Ništa logičnije nego da nakon toga zahvate od samoga početka naše samobitnosti. Oba su skupa ispunila svoju svrhu, iako su mediji elite to kroz čitavo ovo vrijeme nastojali prekriti koprenom zaborava.

Opširnije...

ZA SVOJ DOM

Print Friendly, PDF & Email

Damir Markuš – Kutina, 58, UBSDRHL, Hrvatski Leskovac, 2015.

Povijest se tih dana nesmiljeno pisala. Možeš biti junak ili nitkov do kraja života. Damir Markuš – Kutina i slični znali su što im je raditi. Kad je Domovinski rat pokucao na vrata, spremno su se odazvali. Nisu bili profesionalni vojnici, nisu imali oružja, ali su imali srce. Ono je kucalo za svoj dom.

Pred nama je sada trpka i uzbudljiva priča o njih 58. Kad je Vukovar gorio, zaputili su se u njegovu obranu a nisu navijali sa strane. Stigli su tamo 27. rujna 1991. i ostali do kraja. U izravnoj borbi, od posljedica ranjavanja, a neki su smaknuti kao ratni zarobljenici, umrlo je njih 25. Nakon Domovinskog rata otišlo ih je s ovog svijeta još 4. Nisu to bile zaluđene budale, nego ljudi koji su pogledali istini u oči i dali se do kraja. »Trebalo je imati hrabrosti biti tamo, naspram protivnika dobro naoružanog i logistički potpuno spremnog, s puščicama, ručnim bombama i malo streljiva. Trebalo je svaki dan gledati kako ginemo, bivamo ranjavani i čekati kraj. Ali nismo se predali.« (str. 215.) I onda te po proboju iz vukovarskog pakla nakon njegova pada čekaju vojni policajci s dugim cijevima. Ali to je već politika, kao što je politika i da pisac knjige i njegovi suborci nemaju odličja.

Opširnije...

Osobno