ČEŠLJANJE

Print Friendly, PDF & Email

Josip Pavičić, Gluho kolo, Naklada Pavičić, Zagreb, 2015.

Naša je stvarnost takva kakva jest. Možemo od nje dignuti ruke, a možemo se i pametno postaviti. Josip Pavičić priklonio se ovoj drugoj inačici i na kraju balade podario nam izvrsno publicističko štivo.

Kako objašnjava, sve je počelo pozivom redakcije Večernjeg lista 2005. na poticaj negdašnjeg kolege Milana Ivkošića. Trajalo je sedam godina i prestalo iznenada, kao što je iznenada i počelo. Valjda im više nije odgovarao britki i slobodni stil koji je, uobičajeno, njegovao Josip Pavičić. Tako nastala i tako ugašena rubrika zvala se Hrvatska gibanica.

Mogli bismo reći da nema teme koje se Pavičić nije dotakao. Češljao je ponajvećma hrvatsku stvarnost da bismo bolje razumjeli prošlost i pripremili se za budućnost. Nema tu rukavica, ali ni isprazne agresivnosti koju njeguju u velikoj mjeri oni iz naših kolonijalnih medija. Ironijom i samoironijom ulazi u srž stvari i razotkriva njihovu bit. Načitan i blagoglagoljiv stvara svijet drukčiji od onoga što nam ga obično poslužuju.

Opširnije...

GDJE SMO?

Print Friendly, PDF & Email

Mile Bogović (glavni urednik), Mučeništvo i mučenički tragovi kroz hrvatsku prošlost, Glas Koncila, 2015.

Kada bi nas neki tuđinac slušao sa strane, zaključio bi da smo uistinu imali tešku, mučeničku prošlost. A kada bi to nastojao pronaći negdje zabilježeno i potkrijepljeno činjenicama, ne bi bio tako uvjeren. Što je onda zapravo istina?

Važna je ovo točka razmišljanja utkana u temelje djela pred nama. Za njega je zacijelo najzaslužniji biskup dr. don Mile Bogović. Kao povjesničar znao je što se zapravo događalo i to je nastojao iznijeti na vidjelo. Poslužio se pritom Komisijom HBK i BK BiH za hrvatski martirologij. Najprije su 2012. priredili znanstveni skup Hrvatski mučenici i žrtve iz vremena komunističke vladavine. Ništa logičnije nego da nakon toga zahvate od samoga početka naše samobitnosti. Oba su skupa ispunila svoju svrhu, iako su mediji elite to kroz čitavo ovo vrijeme nastojali prekriti koprenom zaborava.

Opširnije...

U ŽRVNJU SILE

Print Friendly, PDF & Email

Vjekoslav Lasić, Zbivanja oteta zaboravu. Nesporazumi s Crkvom, Vlastita naklada, Zagreb, 2015.

Dominikanac Vjekoslav Lasić već nekoliko desetljeća u središtu je javnog mnijenja. Najprije je imao nesporazuma s Jugoslavijom pa ga je ganjala njezina tajna služba Udba, nakon njezina pada imao je nesporazuma s njezinim ideološkim nasljednicima pa ga ganjaju mediji. U sve to Crkva je upala kao Pilat u Vjerovanje. No, to Lasića izuzetno boli pa nam u knjizi objašnjava o čemu se zapravo radi.

Sam pisac naglašava da ovo nije nikakav dnevnik ili neki drugi sustavan oblik zapisivanja prošlih događaja, nego tek puko prisjećanje. Zbog toga i nema posebnih poglavlja, nego se reda prisjećanje po prisjećanje u obliku ogleda. Lasić svodi polako životne račune, jer je već u poodmakloj dobi, pa su na red došli i nesporazumi. Nama svakako zanimljivo, jer smo čuli ovo i ono, a zapravo ne znamo što je prava istina.

Opširnije...

TKO ĆE KOGA

Print Friendly, PDF & Email

Miroslav Akmadža, Katolička Crkva u BiH i komunistički režim, II., Lektira – Hrvatski institut za povijest, Kostrena –Slavonski Brod, 2016.

Jugokomunisti su pri kraju Drugog svjetskog rata i u poraću izuzetno marljivo, između ostaloga, proganjali i ubijali one koji su se priznavali vjernicima. Trajalo je to sve do 1966. kada dolazi do potpisivanja protokola i normalizacije odnosa između SFRJ i Vatikana. Partijsko članstvo ostalo je zbunjeno. No, bila je to povijesna neminovnost. Vatikan je ovim protokolom htio postaviti polaznu točku za uspostavu sličnih odnosa s drugim socijalističkim državama u Europi, a Tito i njegovi htjeli su zadobiti veći ugled u svijetu, posebice na polju mirotvornih napora, kao što je navodno bio pokret nesvrstanih.

Opširnije...

Osobno