HOD

Print Friendly, PDF & Email

Roman Leljak, Huda jama, HŽD – Društvo Huda jama, Zagreb – Radenci, 2015.

Završio Drugi svjetski rat. Nastaše dvije povijesti. Ona koju su pričali pobjednici i ona koju su pričali poraženi. Leljak je bio zanesen prvom, ne objašnjava zbog čega mu nisu, u okolini gdje je živio, pričali o ovoj drugoj. Međutim, otkad ju je otkrio ne ispušta ju iz ruku. Time se kaje za onu prvu.

Njegovo istraživanje započinje u proljeće 1989. Kaže da od tada počinju teći dani njegova života. (str. 27.) Dotle je bio tipični kosovac, borio se da jugokomunizam ostane na životu. Međutim, u gostionici kraj crkve Sv. Ane neznanac mu je ispričao što se tu, u Teharju, događalo krajem i u poraću Drugog svjetskog rata. Slušao je zaprepašteno. Kasnije je dobio u ruke i pismo Ivanke Škrabec, pismo djetetu koje se ne će uspjeti roditi jer će ih oboje ubiti jugokomunisti. Leljakov hod prema istini započeo je kao bujica u proljeće. Išao je od mjesta do mjesta i otkrivao pravu povijest.

Opširnije...

STRANA

Print Friendly, PDF & Email

Ivan Kozlica, Alka u politici, politika u Alki, Kulturno društvo – Hrvatski centar za ratne žrtve, Trilj – Zagreb, 2014.

Mnogi se diče Sinjskom alkom, što ne znači da je sve oko nje mirno. Naprotiv.

Kozlica se usudio napisati izvrsnu knjigu na ovu temu, ali to mu određeni ne će oprostiti iz raznoraznih razloga. Radi se zapravo o strani, dan-danas. Kamo Alka pripada?

Knjiga počinje govorom o dvadesetom stoljeću i ovom u koje smo zakoračili. Ujedno to je pričao o hrvanju u sinjskoj, i našoj, sredini jugoslavenskog i hrvatskog opredjeljenja. Bilo je nesmiljeno. Jedna od najupečatljivijih epizoda jest ona o fra Miji Kotarašu i Vicku Grabovcu. Prvi je uvijek bio franjevac i narodni, hrvatski čovjek, a drugi se okretao kako vjetar puše, još tamo od Austro-Ugarske. Pa se dohvatiše jugoslavenski »Sokol« te hrvatski i katolički »Orao«.

Opširnije...

S OCA NA SINA

Print Friendly, PDF & Email

 Eduard Špehar, U ime naroda, Naklada Benedikta, Zagreb, 2014.

Suvremeni događaji hrvatski puk taru još tamo od početka Prvoga svjetskog rata ili kraja Austro-Ugarske, kako hoćemo. Našao se iznenada u vrtlogu svjetske povijesti, i tako do dan-danas. Knjiga pred nama zorno to ocrtava.

Sastavljena je od dvaju sjećanja koja prenosi jedan pisac. Učinio je to dojmljivo.

Anton Špehar Eduardov je otac. Morao je otići u Prvi svjetski rat. Zarobili su ga u Rusiji. Ali je uspio pobjeći i vratiti se doma nakon mnogih zavrzlama. Onda započe kraj Prve Jugoslavije i Drugi svjetski rat. Opet je Antun u borbi, sada samo još sa ženom i dvojicom sinova.

Opširnije...

NESLOMLJIVI, JEDAN OD NAS

Print Friendly, PDF & Email

Tihomir Dujmović, Tko mi zabranjuje kolumne?, Kružić, Zagreb, 2013.

Tihomir Dujmović je poznati kolumnist, znamo to dobro. Međutim, ne znamo baš previše da su mu zabranjivali, i još mu zabranjuju, objavljivati napisano. Čini to trenutna neokomunistička vlast i njihovi epigoni. Ništa to nije neobično. Nakon Drugog svjetskog rata jugokomunistička vlast likvidirala je 38 novinara, 100 njih je protjerala, 102 su dobila zabranu pisanja, više od 50 ih je promijenilo zanat, a samo ih je 27 dobilo dopuštenje da i dalje nastavi pisati. Dujmović je »pretjerao« kad je u jednoj svojoj kolumni otkrio kako su jugokomunisti nakon rata na sljemenu 1945. likvidirali dva razreda srednje škole, metkom u čelo. Ovaj put nije to bila Slobodna Dalmacija nego Večernji list.

Opširnije...

Osobno