ĆUH LAHORA

Print Friendly, PDF & Email

Pero Pavlović, Ljubav (a zemlja riječ zori), Naklada K. Krešimir, Zagreb, 2008.

Današnji ozbiljni prosuditelji javnih glasila govore da im je najvažnije proizvesti pristanak. Njihovi bogati vlasnici i oni koji ih podržavaju odlučili su ustrojiti sloj koji razmišlja i drugi sloj koji je potrošački i ne razmišlja. A da mu to ne bi palo na pamet treba ga prevesti »žedna preko vode«. Ne, nisu ovo nikakvi desničari, pročitah to upravo u jednoj od knjiga Noama Chomskog kojeg nazivaju ljevičarem i anarhistom. Ako je nekomu do podjela, sljedeće bi riječi mogle biti desničarske. Ono isto što se događa s javnim glasilima, događa se i s kulturom općenito, pa tako i s književnošću. Ona plovi mutnim vodama i neprestano pada sve niže, jer trebala bi se prodavati i netko bi trebao na njoj zarađivati.

Opširnije...

U SNOVIĐENJU

Print Friendly, PDF & Email

Mile Pešorda, Baščanska ploča, Alfa, Zagreb, 2008.

Pripremajući se za pisanje ovih misli najprije sam otvorio Hrvatsku enciklopediju. Za svaki slučaj da još jedanput ponovim podatke o toj našoj prevažnoj Baščanskoj ploči. Tu je slika, primjeren tekst, uglavnom nisu to loše uradili. A onda počeh pisati od naslova. Računalni program, hrvatska inačica, podvuče riječ Baščanska. Ne razumije ono nju. Majko moja mila!

Prisjećam se Pariza, Seine. Nekada sam se i sam tamo nalazio i gledao umjetnike i sanjare pri poslu. Tko je sve od njih poput Pešorde pisao o svojoj domovini? Nije to, naime, probitačno i popularno. Danas se piše o ljepoti ružnoga, maloumnoj zabavi, izopačenoj spolnosti, globalnoj sreći, zvijezdama na sceni, ne ću reći pozornici da ne isprljam tu riječ. I sad se ti tu snađi! Pešorda ne odustaje. Olovka je u ruci, prazan list papira mami, zadubljen pogled i prolaznik može shvatiti da se nešto važno zbiva. Hrvatski pjesnik svojim slovima piše svoju pjesmu o svome narodu. A u njoj treperi lik majke s kamenog humskog ozemlja, čatrnja u jarosti ljeta, Dalmacija i Sredozemlje, čitav jedan svijet koji je iznjedrio hrvatsku državu i hrvatskog pjesnika u njoj. Tu je i molitvenik, ploča, Baščanska, koja nas izvodi iz povijesnog mraka. Zar možemo dvojiti u nastavak kad pisac u proslovu ovako jasno postavlja stvari?

Opširnije...

DOTICANJE ISTINE

Print Friendly, PDF & Email

fra Ante Marić, Dolazak fratara u Hercegovinu, Matica hrvatska, Široki Brijeg, 2007.

Fratri i hrvatski narod u Hercegovini ili Humu odavno su dobro povezani. Najviše je tome kumovala nesretna turska okupacija. Osjetili su da se tek zajedno mogu othrvati neželjenim povijesnim tijekovima i ostati na svome ozemlju.

Fra Ante Marić dobro je ovoga svjestan dok piše dramu o dolasku fratara u Hercegovinu. Zalazili su oni tu i prije u raznim prilikama, ali nikada se nisu uspjeli nastaniti zastalno iz raznoraznih razloga. Osjetivši povoljne povijesne prilike jedna skupina fratara rodom iz Hercegovine odlučila se na novi pokušaj. Iako teška srca, napuštaju samostan u Kreševu i dolaze u Hercegovinu na golu ledinu. Zauzeto rade da se što prije osove na noge.

Opširnije...

STALNA VREMENA

Print Friendly, PDF & Email

Vladimir Solovjev, Tri razgovora ili priča o Antikristu, Detecta, Zagreb, 2007.

Rusija nije samo zemlja u kojoj se uspio rascvjetati komunizam, zbog čega i odakle je došao malo je duža priča, nego je to i zemlja koja je imala velike kršćanske filozofe. Jedan je od njih i Vladimir Solovjev. Bio je i pjesnik, esejist i mistik. Snažno je obilježio rusko i europsko 19. stoljeće.

Nakon životnih lutanja, koja su sezala i do otpadništva od Boga, skrasio se u dubokoj kršćanskoj vjeri, najprije u pravoslavlju, a onda u katolicizmu. Zagovarao je ujedinjenje pravoslavlja s katoličanstvom, čemu su se mnogi opirali. Na svojim putovanjima dolazio je i do Zagreba, gdje katolike zadivljuje svojom pobožnošću.

Opširnije...

Osobno