ZRAKA

Print Friendly, PDF & Email

Zvonimir Čilić etc., Svjetlost i nada. Bolnica u Novoj Biloj i Bijeli put, HKD Napredak, Vitez, 2010.

Nova je Bila pad komunizma doživjela kao mlada, životna zajednica. Tek su 1974. postali župa i nakon toga sagradili suvremenu crkvu i popratne prostorije. Malo povelike za njihove tadašnje potrebe, ali im nije bilo žao. Znali su tko su, za kim idu i što žele.

A onda dođe rat. Odhrvaše se velikosrbima, da bi ih iznenada napali velikobošnjaci. Bi puno teže. Nađoše se u obruču, zajedno s čitavom Srednjom Bosnom. Napadača desetorostruko više. Žele samo ostati na svojim ognjištima. Kako? Mrtvih i ranjenih na sve strane. Crkva u Novoj Biloj postaje i bolnica. Svjetlo u nepreglednom tunelu. Umiralo se i rađalo, sanjalo o ljepšim vremenima. Kao da nisu bili zgusnuti, događaji se još više zgusnuše. Snage na kraju, svega nedostaje. Onda se dolinom prolomi glas: »Dolaze naši«. Konvoj Bijeli put probija okruženje. Još jedna spasonosna zraka. Ravno čudu. I bi tako. Ostalo je povijest.

Opširnije...

LJETOPIS NAŠE NEVOLJE

Print Friendly, PDF & Email

Željko Raguž, Već viđeno, Crkva na kamenu, Mostar, 2008.

Je li davno bio ožujak 2002.? Ma kakvi! A je li se od tada puno toga dogodilo? E, to je već neka druga priča! Nju nam priča Željko Raguž u ovom zanimljivom publicističkom djelu. U listu Crkva na kamenu objavljivao je svoju kolumnu »Nekad i danas« i nakon srpnja 2008. sve te tekstove sabrao i podastro javnosti na drugi način. Tek sada oni, naime, progovaraju puninom svoje snage i uvjerljivosti.

Opširnije...

NJIH TROJE

Print Friendly, PDF & Email

Margaret Grahovac Siegrist, Koliko je daleko do nikada, HIC, Zagreb, 2010.

Te kasne jeseni 1944., ona je imala 44, njezin sin 9, a unuka 4,5 g. Bilo ih je još, ali ubrzo ostaju njih troje da bi se svojom krhkošću probijali kroz uzburkano ratno more. Na kraju svega unuka pomaže domovini u Domovinskom ratu, slobodna se vraća u nju i pronalazi proživjele kroz sve te puste godine. Pokušala se i prije vratiti, ali je morala pobjeći jer je dobila dojavu da je žele likvidirati, komunisti, podrazumijeva se.

Opširnije...

OTISAK POVIJESTI

Print Friendly, PDF & Email

Šime Đodan, Raseljena Hrvatska, Meditor – Iros, Zagreb, 2008.

Nama koji smo proživjeli devedesete godine prošlog stoljeća zacijelo je poznato ime Šime Đodana. Tada on nije bio samo profesor nego i osebujan političar. Stavio se jednostavno u službu svoje domovine i činio što je mogao u tom trenutku.

Životopis mu je svakako zanimljiv. Za vrijeme Drugog svjetskog rata borio se protiv srpsko-talijanske koalicije, poslije završava vojnu akademiju, pravo te specijalizira ekonomske znanosti. Tijekom »Hrvatskog proljeća« pokazuje svoje domoljubno lice, ali to mu donosi tamnicu. Drznuo se, naime, pisati o demografskoj katastrofi hrvatskog naroda. U svome radu opovrgnuo je komunističku tezu da je to zbog migracije sa sela u grad. Njegovo je mišljenje da na pad prirodnog priraštaja Hrvata utiču političko-gospodarski razlozi. Nije čudno da su mu ovaj rad u knjizi pripremljenoj za tisak jednostavno spalili. Ali, uvijek negdje ostane po koji primjerak.

Opširnije...

Osobno