LICE KALJUŽE

Print Friendly, PDF & Email

Joško Čelan, Spomenik izdaji, Vlastita naklada, Split, 2008.

Društvo novinara Hrvatske, tako se tada zvalo, na početku Domovinskog rata odlučilo je iz sredine svoga žiga maknuti zvijezdu petokraku. To i učiniše, ali je ne maknuše i iz svoga srca, primijetiše mnogi. I to je onaj uzrok zbog čega se dogodila ova knjiga, iako ga Čelan nigdje ne spominje i vjerojatno nije ni mislio na njega. Međutim, osjetio je da se ona vremena itekako vraćaju kad je splitska Gradska komisija krajem siječnja 2007. odlučila da će se u Splitu praviti brončani spomenici Tuđmanu, Smoji i osamnaestorici drugih velikana. Ta je kap prelila čašu i Čelan nije mogao ostati šuteći.

Opširnije...

RITAM KLATNA

Print Friendly, PDF & Email

Vjekoslav Krsnik, Press karte na stol! Moj obračun s nama, Naklada Bošković, Split, 2008.

Stižu polako vrući ljetni dani. Za rashlađenje preporučam ovu knjigu. Razbistrit će nam um od nataloženog smeća koje potječe iz, nazovi naših, javnih glasila. A počelo je to davno, još prije Domovinskog rata.

Prvi Krsnikov članak u knjizi jest onaj iz 1984. objavljen u Slobodnoj Dalmaciji pod naslovom »Je li "Croatia – Sydney" ustaški klub«. Ni danas ovo ne bi prošlo nezapaženo, a kamoli tada. Bila je to najava kasnijeg Krsnikovog usmjerenja. Drugi doneseni tekst ponovno je jedan u jednoj godini. Radi se o članku iz 1987. »Tanjug – državna agencija ili agencija samoupravnog novinarstva«. Sljedeće godine Krsnik piše članak »Smojina dlaka u jaju«. Ovime je napravio okvir svega svog kasnijeg djelovanja: osobni stavovi, kritika javnih glasila, kritika novinara. Misao je vodilja, pak, srž članka iz 1990. »Mrlja na savjesti hrvatskih novinara«. Na zasjedanju u Trogiru odrekli su se zvijezde iz svoga pečata, ali ne u svojoj svijesti i ideologije zasnovane na njoj. Kako tada, tako i danas.

Opširnije...

GLAS IZ PUKA

Print Friendly, PDF & Email

Božo Žepić, Kritika politike, Matica hrvatska, Mostar, 2008.

Koliko god je bistrili još uvijek o njoj malo znamo. Njezino veličanstvo: politika. Žepić se smjelo uhvatio s tim u koštac i podario nam dobru knjigu.

Dok se ne upustimo u čitanje, naslov kao da nas upućuje na suhoparnost. Međutim pročitavši prvu cjelinu, onu o definiranju same politike, stvari postaju potpuno drukčije. Pred nama se otvara pitanje Herceg Bosne. Daleko od toga da je Žepić brani, ali i daleko od toga da je napada. Trijezno prilazi opravdanju njezina postojanja i zaključuje da to nije bio pogrješan korak. Čovjek se može samo pitati jesu li pojedine stvari mogle ići i drukčije. S ovakvog polazišta treba pristupiti i ustavnim promjenama. Daytonskim mirom ništa nije razriješeno, vodeće sile u međunarodnoj zajednici nametnule su nepravedno rješenje. Ali, hoće li se stanje popraviti? Te iste sile danas nameću Zapadni Balkan i rabe pojam Bosanac. Već viđeno na ovim prostorima. Kamo dalje? Žepić o tome ponajbolje odgovara u zadnjem poglavlju koje je skup referata i govora. Tu čak donosi i različite modele za kompromisni izbor: kantonalna država; unitarna građanska država; regionalizirana država; tri republike. Na kraju pisac donosi i popis literature kojom se služio, tako da se i time možemo okoristiti u svome razmišljanju.

Opširnije...

NESLOMLJIVI

Print Friendly, PDF & Email

Vladimir Horvat, Kardinal Alojzije Stepinac, mučenik za ljudska prava, Meridijani, Zagreb – Samobor – Krašić, 2008.

Tih godina sve je izgledalo crno. Komunizam je ranio mnoge hrvatske obitelji, ubio im očeve, majke, sinove, kćeri, bake, djedove... K tomu bezdušno se okomio i na Crkvu i domoljublje. Čovjek je bio stalno u napasti svinuti kralježnicu i popustiti tom čudovištu. Međutim, zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac nije mislio tako. Crkva mu se odužila kardinalskom čašću i palmom mučeništva. Postao je i blaženikom, a uskoro će nadamo se i svecem.

Nije ovo sadržaj Horvatove knjige, ovo su misli koje ostaju nakon njezina čitanja, a možemo reći i okvir za njezino čitanje. Bilo je teško, ali se uspjelo.

Opširnije...

Osobno