IZ BUROVITOSTI POGLED

Print Friendly, PDF & Email

Vlatko Majić, Obeščašćivač, Znanstvena knjižnica – Matica hrvatska, Zadar – Pag, 2017.

Vrijeme oko nas je prematerijalizirano i odnosi su u svijetu prepolitizirani, kaže Vlatko Majić, tamo negdje oko sredine knjige, pokušavajući kriknuti da treba drukčije. Pa onda nastavlja da je sve puno buke, dinamike, tehnike i svakojake trke što nimalo ne pridonosi brizi za jezik, misao i knjigu. A za one koji ga dovoljno ne poznaju pri kraju kaže da mu je svijet jednostavan i lijep. Čisti Mediteran, Hercegovina i Dalmacija, sunce, kamen, rijeka u polju i jablani kraj nje. Tu se brusi jezik, igra s njim, voli svoje i uranja time u voljenje drugoga kraj sebe.

Dotaknusmo se mrvicu pjesnikovih označnica, da, Majić je pjesnik, kako bismo tako shvatili što je zapravo uradio s ovim svojim novim djelom. Ono nije tipično, zaljuljao je malo više jezik, kako voli reći. Skupio je različite silnice svoga djelovanja i izložio ih pred nas. A kroz sve se provlači spomenuta pjesnička nit. Njome tka odgovorno tkanje koje može odoljeti naletima raznoraznih vjetrova.

Opširnije...

IMA LI GA?

Print Friendly, PDF & Email

Anita Martinac, Posljednji, Matica hrvatska, Čitluk – Vinkovci, 2016.

Polazio je u vojsku, hrvatsku vojsku. Šimun Marić, jedan od onih koje su pozvali u proljeće 1945. Osjećalo se da se rat bliži svome kraju i da bi sve moglo krenuti krivim putem. Ali Šimun ne dvoji, jer domovina zove, bez obzira što je tek pred godinom punoljetnosti. Brat mu je Andrija već tamo i veseli se susretu. Roditelji ga ne zaustavljaju, samo ga svjetuju da kako cijeni svoj život tako treba cijeniti i tuđi. I otišao je Šimun i skupina mladića s Goranaca na svoj ratni put. »Za dom«, viknuo je netko, a oni su uskliknuli »Spremni«. Ni djevojaka još nisu imali da za njima potrče ili suzu puste, zaključuje ovaj uvodni dio Anita Martinac.

Opširnije...

NA KRILIMA POVIJESTI, NAŠE

Print Friendly, PDF & Email

Nevenka Nekić, Jaka, Vlastita naklada, Zagreb, 2016.

Živjeti u mirnom mjestu netaknute prirode. Imati konja i njime okolo krstariti. Otac se brine za te i ti rasteš bezbrižno sanjajući prekrasnu budućnost. Milina jedna, raj nebeski.

Junakinja romana Jaka ovo je ponijela u dubinama svoje duše. I to ju je grijalo kad su nahrupila drukčija vremena. Sve do naših dana, do Domovinskog rata. Na svojoj goloj koži iskusivala je što je to život i nije dala da ju slomi. Dapače. Ona je slamala njega, jer drugog puta nije bilo.

Opširnije...

PLES SVJETLOSTI I DOBROTE

Print Friendly, PDF & Email

Zdravko Nikić, Zavičajna rapsodija, Matica hrvatska, Čitluk – Grude, 2016.

Dok čitam Nikićeve stihove ne mogu a da se ne prisjetim pojma modernosti. Ne ćemo sada odlaziti predaleko, recimo samo da je tu negdje i pojam avangarda, da bi na kraju svega došao postmodernizam i Novi svjetski poredak. Uronjeni smo u sve to i ako se vladamo drukčije udar će stići, ne bojmo se. To je kao u primjeru Hercegovaca i Hrvatske. Nije važno što ljudi tako ne misle, važno je što kaže zlobna, sebična manjina. Stereotipi su skovani i ne smije se ići protiv njih. Ipak, samosvjesni odmahuju rukom i nastavljaju svojim putem.

Opširnije...

Osobno