ZRELE SU NARANČE

Detalji

Kategorija: Prosudbe (Književnost)

Objavljeno: Nedjelja, 03 Kolovoz 2014 16:46

Hitova: 1982

Vladimir Pavlović, Izabrane pjesme, Ziral – Općinsko vijeće, Mostar – Čapljina, 1997.

Varijacije

Bila je godina 1971. Mjesec siječanj. Dan 27. Rodila se »Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku«. Potpisnici: Vitomir Lukić, Mile Pešorda, Nikola Martić, Veselko Koroman, Mirko Marjanović, Vladimir Pavlović, Stanislav Bašić. Njih sedmorica. Godina 1987. Ne znam koji mjesec i koji dan. Opet Sarajevo. Slušam Vladimira Pavlovića i još jednoga na nekoj književnoj tribini. Tamo negdje popodne. Svega desetak slušatelja. Komunizam još caruje i ne zna se dokle će. Na upit što trenutno čita Vladimir Pavlović bez da trepne okom izjavljuje da čita stare hrvatske pjesnike. Zastao sam začuđen i upamtio sve to. Pa je došao Domovinski rat. Nestalo jedno vrijeme granica i mitničara. Ali ponovno dođoše i svakim danom bivali su sve čvršći. Pavlović se na to mrštio, ostajući i dalje uspravni hrvatski pjesnik i književnik.

Opširnije...

O NAMA

Detalji

Kategorija: Prosudbe (Književnost)

Objavljeno: Petak, 25 Listopad 2013 15:43

Hitova: 2045

Stjepan Šešelj (uredio), fra Lucijan Kordić, HKZ-Hrvatsko slovo, Zagreb, 2013.

Kad se u Čitluku održavao 8. neretvanski književni, znanstveni i kulturni susret posvećen fra Lucijanu Kordiću, hrvatskom književniku, franjevcu, svećeniku, emigrantu, žurio sam progovoriti i ja koju o njemu. Nisam stigao. Vozilo sa suprotne strane otjeralo me s ceste, oštri rub izlokanog asfalta probušio gumu i ja ne stigoh. U nekim sličnim okolnostima zaglavio je fra Lucijan Kordić, tamo 1993., kada se taman počeo radovati svojoj Hercegovini po kojoj konačno slobodno hoda. No, takva je ljudska sudbina. Treba je prihvatiti i hrabro ići naprijed.

Opširnije...

POVIST IZ NARODA

Detalji

Kategorija: Prosudbe (Književnost)

Objavljeno: Subota, 12 Travanj 2014 16:45

Hitova: 1827

Renata Dobrić, Sućuraška Golgota, Župa Sv. Jurja mučenika, Kaštel Sućurac, 2013.

Debele, naoko mudro napisane knjige, puno manje pamte od naroda. Jer, njima često ili nije stalo ili svjesno lažu. Narodu je, pak, itekako stalo. Na lijep način dokazuje to i ova Dobrićkina monodrama.

Bila je godina 1968. kada je Savez boraca NOR-a na stari zvonik sućuraške crkve postavio ploču na kojoj je pisalo da su oni koji su poginuli u negdašnjoj crkvi bili žrtve fašističkog terora. Kada danas razmišljamo, možda nisu ni pogriješili. Jedino će nam, ako tako kažemo, nalijepiti etiketu politički nekorektnog govora. Nije to bio nikakav zaseban događaj, nikakva pogrješka. Britanci su sa svojim balkanskim zrakoplovstvom, po naputcima i pomno odabranim ciljevima u režiji domaćih komunističkih obavještajaca, uredno po hrvatskim zemljama gađali i sa zemljom sravnjivali crkve i crkvene objekte. Pamti to i Split, Trogir, Široki Brijeg... Dovoljno je u ruke uzeti knjigu Marice Karakaš Obradov Anglo-američka bombardiranja Hrvatske u Drugom svjetskom ratu. Tamo je sve podrobno opisano i razjašnjeno, prvi put na taj način u hrvatskoj historiografiji. Žalosno, ali istinito. Stanje se još ne popravlja, autoricu malo tko slijedi. Strah je duboko ukorijenjen u srca naših znanstvenika. I krive slike o povijesti nastavljaju dalje živjeti vodeći nas ponovno prema nekom Zapadnom Balkanu, »regionu«...

Opširnije...

SAMO NEKA NA ZALEDINI DUŠA

Detalji

Kategorija: Prosudbe (Književnost)

Objavljeno: Nedjelja, 22 Rujan 2013 16:42

Hitova: 1840

Ljubo Krmek, Drijen, Naklada DHK HB, Mostar, 2013.

Zemlje s jedne i druge strane Neretve uobičajilo se zvati istočne i zapadne. Učini to poglavito komunizam. A nije tako. Sve su one jedno, humska zemlja. Pjesnik i novinar Ljubo Krmek odavno to dokazuje. Ali sada ne ćemo o novinarstvu i koječemu drugom, nego o pjesništvu.

Dok se čita Krmekove pjesme, ima se dojam da se hoda po našem neotkrivenom ozemlju, onom negdašnjem i ovom sadašnjem. On tu pokušava prodrijeti u smisao svoga postojanja na ovom prelijepom kutku kugle zemaljske, ali i u smisao postojanja svoga naroda. Nisu to igre u trendu političkih kretanja, nego otkrivanje te zapretane duše neovisno od toga što se okolo događa. Naravno da to nije lako i da traži čovjekovo samoočitovanje. To sam što jesam. Hrabri su spremni na takav potez, oni drugi zadovoljni su mrvicama s gospodarevog stola.

Opširnije...