MALENOST I LJEPOTA

Print Friendly, PDF & Email

Marina Kljajo-Radić, S neba cvjetovi, Naklada DHK HB – Naklada K. Krešimir, Mostar – Zagreb, 2010.

Puknu top u Imotskom, kugla odleti negdje u polje i granica bi povučena. Ta vremena osvajača naoko prođoše, ali granica osta. Razdijeli isto, kao da se to dijeliti može. Mogli bismo sada i o nekim drugim sličnim granicama, ali bio bi to politički govor, a ne onaj o jednoj knjizi.

Marina Kljajo Radić u svome novom pjesničkom ostvaraju rasprostrla je pred nas krajolik, ovozemni i duhovni, koji se prostire tim prostorom što ga tuđa vojska obeščasti. Ona se na to ne obazire. U prijateljstvu s vilama Humljankama spušta se do maslina, dolje do Korčule, i puninom bića upija sokove zemlje i sokove naroda koji je unatoč svemu tu odlučio obitavati. A još k tome dodaš dobrog blagog Boga i možeš reći da si stvorio ne samo dobru pjesmu, nego postao i ostao dobar čovjek.

Opširnije...

ĆUH LAHORA

Print Friendly, PDF & Email

Pero Pavlović, Ljubav (a zemlja riječ zori), Naklada K. Krešimir, Zagreb, 2008.

Današnji ozbiljni prosuditelji javnih glasila govore da im je najvažnije proizvesti pristanak. Njihovi bogati vlasnici i oni koji ih podržavaju odlučili su ustrojiti sloj koji razmišlja i drugi sloj koji je potrošački i ne razmišlja. A da mu to ne bi palo na pamet treba ga prevesti »žedna preko vode«. Ne, nisu ovo nikakvi desničari, pročitah to upravo u jednoj od knjiga Noama Chomskog kojeg nazivaju ljevičarem i anarhistom. Ako je nekomu do podjela, sljedeće bi riječi mogle biti desničarske. Ono isto što se događa s javnim glasilima, događa se i s kulturom općenito, pa tako i s književnošću. Ona plovi mutnim vodama i neprestano pada sve niže, jer trebala bi se prodavati i netko bi trebao na njoj zarađivati.

Opširnije...

SIJAČEVA TORBA

Print Friendly, PDF & Email

Slavo Antin Bago, Od vire do lire, DHK HB etc, Mostar, 2009.

Domovinski rat iznjedrio je slobodu na različite načine. Za Slavu Bagu to je zacijelo objavljivanje njegovih poetskih uradaka. Ovo što on piše nikako se nije moglo objaviti u bivšim vremenima. Ne samo da bi bilo popljuvano, nego bi zbog toga i zaglavio u zatvoru. A ništa u svemu nije protudruštveno, da ne kažem terorističko. Pjesnik samo izražava vjeru u čovjeka, Boga i svoj narod, protegnuvši sve to na čitav svijet. Što je u tome loše? Ne ću reći upitajmo komuniste, jer, daleko im kuća bila, kaže pučka izreka.

Opširnije...

U SNOVIĐENJU

Print Friendly, PDF & Email

Mile Pešorda, Baščanska ploča, Alfa, Zagreb, 2008.

Pripremajući se za pisanje ovih misli najprije sam otvorio Hrvatsku enciklopediju. Za svaki slučaj da još jedanput ponovim podatke o toj našoj prevažnoj Baščanskoj ploči. Tu je slika, primjeren tekst, uglavnom nisu to loše uradili. A onda počeh pisati od naslova. Računalni program, hrvatska inačica, podvuče riječ Baščanska. Ne razumije ono nju. Majko moja mila!

Prisjećam se Pariza, Seine. Nekada sam se i sam tamo nalazio i gledao umjetnike i sanjare pri poslu. Tko je sve od njih poput Pešorde pisao o svojoj domovini? Nije to, naime, probitačno i popularno. Danas se piše o ljepoti ružnoga, maloumnoj zabavi, izopačenoj spolnosti, globalnoj sreći, zvijezdama na sceni, ne ću reći pozornici da ne isprljam tu riječ. I sad se ti tu snađi! Pešorda ne odustaje. Olovka je u ruci, prazan list papira mami, zadubljen pogled i prolaznik može shvatiti da se nešto važno zbiva. Hrvatski pjesnik svojim slovima piše svoju pjesmu o svome narodu. A u njoj treperi lik majke s kamenog humskog ozemlja, čatrnja u jarosti ljeta, Dalmacija i Sredozemlje, čitav jedan svijet koji je iznjedrio hrvatsku državu i hrvatskog pjesnika u njoj. Tu je i molitvenik, ploča, Baščanska, koja nas izvodi iz povijesnog mraka. Zar možemo dvojiti u nastavak kad pisac u proslovu ovako jasno postavlja stvari?

Opširnije...

Osobno