KOLOPLET

Print Friendly, PDF & Email

s. Bernardina Crnogorac, Sjene, Matica hrvatska, Makarska, 2015.

Djeca, kako to gordo zvuči. Prisežemo na njih, govorimo da na mlađima svijet ostaje, ne zaboravljajući u podsvijesti nadodati da se ipak stariji pitaju. Naša prijetvornost na djelu. Neka je nama dobro, a za druge baš nas briga.

S. Bernardina Crnogorac svega se toga lijepo dotiče u ovom romanu. Na jednoj strani razigrani dječji svijet, na drugoj razigrani svijet odraslih koji bi se trebali brinuti za njih. Onaj prvi kudikamo je ljepši, iako nakana romana nije bila prikazati njega nego ovaj drugi i mnogo toga povezano s njim.

Opširnije...

ZRELE SU NARANČE

Print Friendly, PDF & Email

Vladimir Pavlović, Izabrane pjesme, Ziral – Općinsko vijeće, Mostar – Čapljina, 1997.

Varijacije

Bila je godina 1971. Mjesec siječanj. Dan 27. Rodila se »Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku«. Potpisnici: Vitomir Lukić, Mile Pešorda, Nikola Martić, Veselko Koroman, Mirko Marjanović, Vladimir Pavlović, Stanislav Bašić. Njih sedmorica. Godina 1987. Ne znam koji mjesec i koji dan. Opet Sarajevo. Slušam Vladimira Pavlovića i još jednoga na nekoj književnoj tribini. Tamo negdje popodne. Svega desetak slušatelja. Komunizam još caruje i ne zna se dokle će. Na upit što trenutno čita Vladimir Pavlović bez da trepne okom izjavljuje da čita stare hrvatske pjesnike. Zastao sam začuđen i upamtio sve to. Pa je došao Domovinski rat. Nestalo jedno vrijeme granica i mitničara. Ali ponovno dođoše i svakim danom bivali su sve čvršći. Pavlović se na to mrštio, ostajući i dalje uspravni hrvatski pjesnik i književnik.

Opširnije...

NA BRANIKU

Print Friendly, PDF & Email

Ante Nadomir Tadić Šutra, Luč Hrvata, Kninski muzej, Knin, 2014.

Ima ona pjesma iz Domovinskog rata koja kaže: »Kreni gardo!«. A ima i odgovor: »Kreni ti«. I što sad? Ante Nadomir Tadić Šutra je znao. Krenuo je na bojišnicu. Tamo devedesetih godina prošloga stoljeća kad je sve bilo neizvjesno. Postupi kako misliš da je najbolje i poslije ćeš to biti ti, mogli bismo zaključiti.

Nisu svi odgovorili kao Tadić Šutra. Jedni su nastavili vikati »Kreni gardo« držeći se čvrsto zavjetrine, drugi su odmahnuli rukom i dali petama vjetra. Pa su se kasnije znali čak i vratiti. Pjesnik ih opisuje u pjesmi »E, moj rodijače«. Protratili su zlatnu priliku za dokazati se kao čovjek. Zbog toga dotična pjesma na kraju kaže: »A ti rodijače,/ žalosna ti mati,/ priko stare klače,/ u svoj mir se vrati –// daleko od rata,/ bomba i granata;/ i ti i tvoj tata –/ daleko od Hrvata.« Sve očito jasno, kao što je i drugo u knjizi jasno.

Opširnije...

POVIST IZ NARODA

Print Friendly, PDF & Email

Renata Dobrić, Sućuraška Golgota, Župa Sv. Jurja mučenika, Kaštel Sućurac, 2013.

Debele, naoko mudro napisane knjige, puno manje pamte od naroda. Jer, njima često ili nije stalo ili svjesno lažu. Narodu je, pak, itekako stalo. Na lijep način dokazuje to i ova Dobrićkina monodrama.

Bila je godina 1968. kada je Savez boraca NOR-a na stari zvonik sućuraške crkve postavio ploču na kojoj je pisalo da su oni koji su poginuli u negdašnjoj crkvi bili žrtve fašističkog terora. Kada danas razmišljamo, možda nisu ni pogriješili. Jedino će nam, ako tako kažemo, nalijepiti etiketu politički nekorektnog govora. Nije to bio nikakav zaseban događaj, nikakva pogrješka. Britanci su sa svojim balkanskim zrakoplovstvom, po naputcima i pomno odabranim ciljevima u režiji domaćih komunističkih obavještajaca, uredno po hrvatskim zemljama gađali i sa zemljom sravnjivali crkve i crkvene objekte. Pamti to i Split, Trogir, Široki Brijeg... Dovoljno je u ruke uzeti knjigu Marice Karakaš Obradov Anglo-američka bombardiranja Hrvatske u Drugom svjetskom ratu. Tamo je sve podrobno opisano i razjašnjeno, prvi put na taj način u hrvatskoj historiografiji. Žalosno, ali istinito. Stanje se još ne popravlja, autoricu malo tko slijedi. Strah je duboko ukorijenjen u srca naših znanstvenika. I krive slike o povijesti nastavljaju dalje živjeti vodeći nas ponovno prema nekom Zapadnom Balkanu, »regionu«...

Opširnije...

Osobno