U SNOVIĐENJU

Print Friendly, PDF & Email

Mile Pešorda, Baščanska ploča, Alfa, Zagreb, 2008.

Pripremajući se za pisanje ovih misli najprije sam otvorio Hrvatsku enciklopediju. Za svaki slučaj da još jedanput ponovim podatke o toj našoj prevažnoj Baščanskoj ploči. Tu je slika, primjeren tekst, uglavnom nisu to loše uradili. A onda počeh pisati od naslova. Računalni program, hrvatska inačica, podvuče riječ Baščanska. Ne razumije ono nju. Majko moja mila!

Prisjećam se Pariza, Seine. Nekada sam se i sam tamo nalazio i gledao umjetnike i sanjare pri poslu. Tko je sve od njih poput Pešorde pisao o svojoj domovini? Nije to, naime, probitačno i popularno. Danas se piše o ljepoti ružnoga, maloumnoj zabavi, izopačenoj spolnosti, globalnoj sreći, zvijezdama na sceni, ne ću reći pozornici da ne isprljam tu riječ. I sad se ti tu snađi! Pešorda ne odustaje. Olovka je u ruci, prazan list papira mami, zadubljen pogled i prolaznik može shvatiti da se nešto važno zbiva. Hrvatski pjesnik svojim slovima piše svoju pjesmu o svome narodu. A u njoj treperi lik majke s kamenog humskog ozemlja, čatrnja u jarosti ljeta, Dalmacija i Sredozemlje, čitav jedan svijet koji je iznjedrio hrvatsku državu i hrvatskog pjesnika u njoj. Tu je i molitvenik, ploča, Baščanska, koja nas izvodi iz povijesnog mraka. Zar možemo dvojiti u nastavak kad pisac u proslovu ovako jasno postavlja stvari?

Opširnije...

U SRCU BOG

Print Friendly, PDF & Email

Božidar Prosenjak, Put u središte srca – intranet, Glas Koncila, Zagreb, 2007.

Marijan, glavni junak u ovom romanu, čovjek je koji nastoji živjeti po ljudskim i Božjim zakonima. Međutim, stvari ne idu utabanim putem. Puno je toga oko njega protivno takvom nastojanju, ni on sam nije stijena kojoj nitko ništa ne može. Redaju se životne pobjede, ali i gadni padovi. I onda jednoga dana shvati što mu je raditi: treba paziti na svoje misli (str. 125.). Nije važno kako izgleda da nešto činiš, važno je kako ti to doživljavaš u svomesrcu. Odatle sve počima. Jesam li iznio sadržaj čitavog romana? Nisam, iznio sam samo njegovu sržnu misao. On potiče i odgovara na mnoga pitanja, dok se sve vrti oko srca.

Opširnije...

STALNA VREMENA

Print Friendly, PDF & Email

Vladimir Solovjev, Tri razgovora ili priča o Antikristu, Detecta, Zagreb, 2007.

Rusija nije samo zemlja u kojoj se uspio rascvjetati komunizam, zbog čega i odakle je došao malo je duža priča, nego je to i zemlja koja je imala velike kršćanske filozofe. Jedan je od njih i Vladimir Solovjev. Bio je i pjesnik, esejist i mistik. Snažno je obilježio rusko i europsko 19. stoljeće.

Nakon životnih lutanja, koja su sezala i do otpadništva od Boga, skrasio se u dubokoj kršćanskoj vjeri, najprije u pravoslavlju, a onda u katolicizmu. Zagovarao je ujedinjenje pravoslavlja s katoličanstvom, čemu su se mnogi opirali. Na svojim putovanjima dolazio je i do Zagreba, gdje katolike zadivljuje svojom pobožnošću.

Opširnije...

ČEPRKANJE PO ZABRANJENOM

Print Friendly, PDF & Email

Anđelko Kaćunko, Hrvanje sa svijetom, Tomagraf, Zagreb, 2007.

Nije lako biti Hrvat u današnjoj Hrvatskoj i Herceg Bosni, ili BiH, kako hoćete. Nažalost, istinito. Uspjeli smo se odhrvati na bojnom polju unatoč tako postavljenoj igri da se to ne može dogoditi. Zbog toga nas redatelji nastoje raznoraznim smicalicama stjerati barem u nadzirani kut, kad nas se već nisu uspjeli riješiti. Ne ovako izričito, ali čini mi se da u Kaćunkovu tekstu izbija neka slična namisao. Počeo se on još u komunizmu hrvati, kako kaže, sa svijetom, a ja bih ga ispravio: s krivim namislima koje bi htjele zagospodariti našim dušama. To je taj svijet koji nikako ne smije postati naš. Još osamdesetih godina prošlog stoljeća pridružio se ljudima koji su stvarali časopis za mlade Mi. Taj podatak donesen je već na samom početku Kaćunkove knjige.

Opširnije...

Osobno