- Detalji
-
Kategorija: Prosudbe (Književnost)
-
Objavljeno: Ponedjeljak, 21 Rujan 2009 22:06
-
Hitova: 1534
Emil Raspudić, Planinske priče, Cvitak – Matica hrvatska, Međugorje – Čitluk, 2009.
Htjeli mi priznati ili ne digitalno doba revolucioniralo je čovjekovo bivstvovanje na ovoj zemlji. Uvod su mu bile elektronske komunikacije. Raskinute su dotadašnje spone među ljudima, a uspostavljene nove. Odjedanput unuci ne trebaju više slušati baku i djeda da bi saznali što se nekada zbivalo, već im to govore neki drugi preko novopronađenih tehničkih sredstava. Ipak, unatoč svemu, ostala je u ljudima potreba slušati iskustva onih koji su nam blizu i prethodili nam u našem odrastanju na istom ozemlju.
Raspudić svojom knjigom priča, jednostavno nazvanima »planinskim«, ispunjava ovu čovjekovu žeđ. Vrlo malo izričito govori o svijetu koji nas trenutno okružuje, radije ide u nedavnu prošlost da bi nam njome odgovorio na neka pitanja koja nas i danas pogađaju i uvijek će tako biti. Vjerujem da će čitatelji, poglavito djeca, ali i stariji, to odmah prepoznati i prepustiti se plovidbi u ne tako davna vremena, a opet tako daleko iza nas.
Opširnije...
- Detalji
-
Kategorija: Prosudbe (Književnost)
-
Objavljeno: Ponedjeljak, 23 Ožujak 2009 21:05
-
Hitova: 1687
fra Ante Marić, U godinama gladi, DHK HB – Matica hrvatska, Mostar – Široki Brijeg, 2007.
Hercegovina je u hrvatskom narodu obvijena mnoštvom priča i stavova. Nije lagano odgovoriti zbog čega je to tako, ali je lagano dokazati da je uvijek rađala velikim ličnostima. Spomenimo samo dvije, slične u bitnim obilježjima. Posljednja bosanska Kraljica Katarina Kosača brine se za sirotinju, bori za svoj narod i umire na glasu svetosti. Fra Didak Buntić također se brine za sirotinju, također se bori za svoj narod i također umire na glasu svetosti. Fra Ante Marić znao je sve to prepoznati pa je tiskao dramu Kraljica Katarina Kosača, a sada evo tiska dramu U godinama gladi, dramu u kojoj je glavni lik fra Didak Buntić i njegov napaćeni narod.
Vojske, kraljevstva i carstva prolazili su Humom, odnosno Hercegovinom, ali ona je uvijek ostajala, preživljavala i rađala se iz pepela. Možda je to odgovor na prvu rečenicu u ovom tekstu. Narod kojeg su povijesne mijene nanijele na ovo ozemlje tako se uz njega pripio da je poprimio i njegovu narav: nebeski otvorenu i zemaljski tvrdu. Osjećajnost i žilavost smršeni su u jedno klupko i ne daju se tako lagano rastaviti.
Opširnije...