PLOVIDBA ŽIVOTNIM RIJEKAMA

Print Friendly, PDF & Email

Ante Matić, Sizif i mrav, Mostar – Travnik, DHK HB – Matica hrvatska – HKD Napredak, 2006.

Da bismo znali kakva je neka knjiga, moramo je pročitati, da bismo znali kakav je neki čovjek, moramo ga pročitati. U središtu je, dakle, naša sposobnost čitanja. No, uvijek ostaje otvoreno pitanje jesmo li čitali na pravi način i baš ono što se tamo nalazi ili smo usput čitali nešto svoje, odnosno dodavali određene primjedbe. S tim mislima u glavi krećem u pisanje ogleda o najnovijoj knjizi Ante Matića. Ona, naime, nije tek puka zbirka priča i novela nastala u posljednje vrijeme, ona je pogled u cjelokupan književnikov život. Osim takve širine teme, ona je u isto vrijeme zbirka priča pisanih sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kao i u ovo naše vrijeme. To je njezino bitno svojstvo, a naša bitna zaprjeka. Samo preuzetan pisac prosudbi reći će da je dobro shvatio književnika. Mi radije tek zavirimo u ovaj njegov umjetnički rad.

Opširnije...

PRIČA O BLIZINI

Print Friendly, PDF & Email

Ivan Aralica, Sunce, Verbum, Split, 2006.

Iako je svako književno djelo u stvari razotkrivanje nekoga ili nečega Sebastijanove priče Ivana Aralice bile su to u naglašenijoj mjeri. K tomu trebalo je rabiti ključ za njihovo otključavanje. S istom rabotom nastavlja i u novom djelu, romanu Sunce, s tom razlikom što sada razotkriva sebe samoga i ne pretpostavlja nikakav ključ. Dovoljno je u sebi imati potrebnu mjeru ljudskosti i sve će biti jasno. A imaju li je baš svi?

Čitamo da su u povodu ovoga romana Aralici prigovorili da piše kao što pjevaju Thompson i Škoro, da je temom i stilom izvan tokova moderne književnosti... Bilo bi toga puno više, ali poučeni ranijim srazom s njim, naročito nakon prvog romana iz Sebastijanovih priča, nemaju smjelosti javno ga napadati. Radije ga ogovaraju i javno pitaju »A tko je taj Aralica«?! Takvi, naime, izjavljuju i da ih ne zanima jedan Marko Marulić, druga su ovo vremena, rekoše. Danas sve ima cijenu, još je jedna njihova misao. Mogli bismo se s njom složiti i priupitati a koja je njihova cijena?

Opširnije...

SUVREMENA MUDROST

Print Friendly, PDF & Email

Zdravko Kordić (priredio), Hrvatske marijanske pjesme, Gral – Gral Široki, Široki Brijeg – Zagreb, 2006.

Ovo naše vrijeme koje nazivamo suvremenim na žalost će ostati upamćeno i po sljedećoj rečenici: »Bog je mrtav«. Pripisuju to jednome čovjeku, Nietscheu, ali ima ih još koji su tako mislili i govorili. S druge strane neprestano su postojali oni koji su govorili da je Bog živ. Nije ih uspio pokolebati ni marksizam u svim svojim inačicama počevši od boljševizma, komunizma, nacionalsocijalizma, fašizma..., kao ni njihova braća kolonijalizam, globalizacija... Uvijek je, dakle, bilo takvih koji se nisu bojali gledati pokraj zdravih očiju.

Knjiga o kojoj govorimo upravo je krik, molitva, mudra misao upućena u spomenuti svijet. Bez namjere da bilo koga prosuđuje i napada svjedoči o povjerenju ljudi prema onoj koju nazivaju Gospa, Blažena Djevica Marija, danas Kraljica mira. U trenucima životne ugroženosti, kao i u trenucima velike radosti, nisu se sjećali dokonih salonskih filozofa i filozofčića, već one koja je dubinom bića vjerovala svome Stvoritelju, na svijet rodila Boga, iskusila što to znači kada ti ubiju pravedna sina i kako izgleda samoća. Činili su to jednako u Srednjem vijeku kao i danas kada smo okruženi mnogim tehničkim dostignućima i znanstvenim postignućima. U svakom vremenu, naime, čovjek je samo čovjek i ništa više bez obzira na znanje, bogatstvo, moć.

Opširnije...

OTISKIVANJE

Print Friendly, PDF & Email

Darko Juka, Usud tišine, Gral, Široki Brijeg, 2005.

Teško je ploviti. Dobro to znaju mornari sa širokih mora, ali unatoč tome i nadalje plove. Znaju to i pjesnici, samo je njihova plovidba nešto drugačijim valovima. No, i ona je zahtjevna i traži usredotočenje. Kako se u svemu tomu snalazi pjesnik i novinar Darko Juka?

Napisao je još jednu zbirku pjesama. Zbirka »Sjetni tragovi« izišla je, naime, 2003. u vlastitoj nakladi. Nije promijenio smjer svoje plovidbe, jedino je ona postala žešćom i prepoznatljivijom. Promatra svijet oko sebe i traži odgovore na razna iskrsla pitanja. A taj svijet nije jednoznačan, lako shvatljiv. Juka mu se ne predaje bespomoćno. Kuša ga pripitomiti, učiniti svojim. Naravno da to nije lako, da se u čovjekovu dušu zbog svega viđenog i proživljenog zna uvući sjeta i pitanje kamo sada. U Jukinom pjesništvu oni se neprestano vraćaju. On se neprestano trza i tako nastaje pjesma za pjesmom. Svakako je to jedan od razloga zbog čega svoje pjesme označava mjestom i nadnevkom nastajanja. Doživljava ih kao svoj osobni, lirski dnevnik. Hoće li tako činiti i u budućnosti, vidjet ćemo. Književna plovidba ima svoje zakone i zahtijeva da se ponekada nečega i odreknemo, odnosno da krenemo utabanijim putom. Svakako nije ovo govor da Juka prestane biti osoban, tada ne bi bilo ni pjesme, nego samo razmišljanje o tomu da u onomu što se naziva književnost postoji ne samo pisac, već i čitatelj.

Opširnije...

Osobno