TATINI SINOVI

Print Friendly, PDF & Email

Viktor Jerofejev, Dobri Staljin, Fraktura, Zagreb, 2006.

Je li vas ikada zanimalo kako su živjela i kako sada žive djeca komunističkih moćnika? Imate prilike to saznati iz ovog romana, autobiografije, što li je već! Pisac nas izvješćuje da je pripadao moskovskoj »zlatnoj mladeži«, djeci članova politbiroa, Brežnjevljevih pomoćnika, ministara, veleposlanika, generala. (str. 266.) Ne govori o tome ironično, pokajnički, već samo ustvrđuje i s mišlju o novim vremenima u svojoj glavi sve pokušava raščlaniti.

Život u obilju (za tadašnje sovjetske i komunističke prilike), očevo službovanje u inozemstvu, hod u svijetlu budućnost. U takvom ozračju rastao je pisac Jerofejev i postajao buntovnikom, ali ne zbog uvjerenja, nego zbog obijesti. Nije onda čudno da ne kritizira komunizam svoga oca i svoje obitelji, Staljina, kojeg je i sam imao priliku upoznati. Njemu su sve to slike djetinjstva i mladosti, o onima koji nisu imali ni jedno ni drugo nema ni riječi u ovom djelu. Na kraju se sve ustvari pretvara u sudar prebiranja po uspomenama i kraha jedne ideje. Autor nema nekog posebnog značenjskog odnosa ni prema jednome ni prema drugome. On jednostavno živi život i pušta da ga nosi ovozemaljskim stazama. No, ne zaboravlja slijediti današnje klišeizirano pisanje ispunjeno spolnošću, pornografijom, raspojasanošću, izočnošću sudova o životu izvan nama vidljivog svijeta.

Opširnije...

PREGRŠT POVIJESTI

Print Friendly, PDF & Email

Nevenka Nekić, Susret u Emausu, Grafex, Mostar, 2005.

Roman kakav je napisala Nevenka Nekić ne susreće se svaki dan u našoj književnosti. On ne samo da je napisan mimo uobičajenih književnih odrednica, već je i napisan na temu koje se naši književnici i te kako boje dotaknuti u svjetlu u kojem to Nekićka čini. Zalaz Prve Jugoslavije, nastajanje i cvat druge Jugoslavije, smiraj u oslobođenju. Pregršt je to naše povijesti koja je uvelike uzburkana. Ima li izlaza iz nje?

Likovi u romanu nisu izmišljeni, zbog čega su ga jedni hvalili, a drugi ga nastojali odšutjeti. Teško boli prikazana stvarnost i nerijetko se pitamo zbog čega je moralo biti baš tako. Nije nam jasno kako su pripadnici našeg naroda mogli služiti jednoj tako pokvarenoj namisli kao što je komunizam. No, sve nam to bude jasnije kada se prisjetimo da slična povijest i dalje teče ovim našim stranama. Jučerašnji naši tamničari jesu i današnji naši tamničari. Revno služe zatiranju hrvatske državotvorne misli tješeći se tvarnim probicima za taj svoj posao.

Opširnije...

GLAVNI IGRAČ

Print Friendly, PDF & Email

Derek Chollet, Tajna povijest Daytona, Golden Marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2007.

Jedno je nedvojbeno: Dayton je zaustavio rat. No, je li donio pravedan mir? E, to je već nešto drugo!

Sve do slavne Oluje Velika Srbija bila je na vidiku. Najgrlatiji predstavnici tzv. Međunarodne zajednice nisu joj se previše protivili. »"Britanci, Francuzi i Rusi ostavljali su dojam da su spremni pristajati na rješenja koja bi povećavala izglede (nastajanje) 'Velike Srbije'", prisjeća se Holbrooke.« (str. 343.) No, HV je stupio na pozornicu i napravio reda. Amerikanci se uključuju u događanja prepoznavši priliku za svoje nametanje rješenja. Zaustavljaju potpuni poraz Republike Srpske te Tuđmana, Izetbegovića i Miloševića dovode u Dayton. Krojenje njihove pravde moglo je početi.

Opširnije...

TAJNA RUKA

Print Friendly, PDF & Email

Višnja Starešina, Haaška formula, Stih, Zagreb, 2005.

Hrvatski će narod dobro zapamtiti Haaški sud, ali ne po pravdi, nego po nepravdi. Isto tako hrvatski će narod dobro zapamtiti današnje javne djelatnike, ali ne po istini, nego po laži. Imajući ovo pred očima Višnja Starešina usuđuje se zaviriti iza pozornice Suda i zaključiti koja to tajna ruka njime upravlja.

Način prikazivanja građe u ovom djelu nipošto nije nacionalistički, uzrujan, pristran... Umješnošću filigranskog majstora novinarka spaja naoko suprotstavljene niti događaja i otkriva nam novu cjelinu koja je tek drijemala negdje u našoj podsvijesti.

Opširnije...

Osobno