LAKOĆA TEŽINE PUTA

Print Friendly, PDF & Email

fra Blago Brkić, Od Hercegovine do Konga, Ziral, Mostar – Zagreb, 2003.

Odlazak u tuđu zemlju obično su poduzimali pustolovi i plaćenici. Podrazumijeva se da se nisu tako zvali. Bili su to prosvjetitelji, dobrotvori, jednom riječju ljudi napretka. Ne bi sada trebalo misliti samo na »otkrivanje« Amerike, bilo je tu još mnogo takvih poduhvata. Uostalom, takve stvari događaju se i danas. Zar i sami to nismo iskusili? Ipak, ima i onih koji u tuđe zemlje odlaze zbog dobra koje nose u sebi. Spomenimo samo navjestitelje Evanđelja. O jednome takvome govori knjiga »Od Hercegovine do Konga«. To je fra Blago Brkić. Njegov se život doima pustolovinom, ali on to u svojoj biti nije. Njemu je samo na pameti pomoći drugome i ništa više. Na mnogo mjesta knjiga o tome daje dojmljiva svjedočanstva.

Opširnije...

PRIČA O NAMA

Print Friendly, PDF & Email

Anto Marjanović (uredio), Viteška ratna kronika, HKD Napredak, Vitez, 2001.

Dok nastojim prikazati knjigu koja je preda mnom, jesen ispod mog prozora otkida lišće sa stabla i nemilosrdno ga baca na zemlju. No, znam da će to stablo opet oživjeti u proljeće i biti kao i prije. To me usrećuje i daje mi nadu. Slično je i s ovom knjigom. Sama naslovnica nas nemilosrdno uvlači u govor u knjizi. Križ naslikan jarkim bojama, lijes, u njemu dijete ili, još bolje, ljudsko biće, okolo obitelj. Upravo su to svakodnevne slike ljetopisa pred nama. Nije sve to bilo tako davno, a kao da je bilo ne znam kada. Još u nama odzvanja pitanje s početka krvavog sukoba: pa zar se baš sve ovo moralo dogoditi?

Opširnije...

PRIČA O MULTIKULTURALNOSTI

Print Friendly, PDF & Email

Zoran Kupreškić, Haška priča, Bonus – HKD Napredak, Vitez, 2002.

Preda mnom je još jedna od onih knjiga za koju bi bolje bilo da nikada nije napisana. Naslov joj je tako jednostavan: Haaška priča. No, sadržaj joj je mučan i težak. Nije se dogodila samo svome piscu, nego se dogodila i svima nama. A ni pisac, ni mi je nismo htjeli pisati, ali smo morali. Haag se, kao sudište koje su osnovali Ujedinjeni narodi, zadnjih godina nesmiljeno nadvija nad našim glavama. Mišljenje o njemu je oprečno, ovisno od toga tko ga izgovara. Najdrastičnije je svakako kod onih kojima se Haaški sud neposredno bavi. To je i razumljivo. Svi drugi su, ipak, samo promatrači.

Opširnije...

I NAŠA JE TO POVIJEST

Print Friendly, PDF & Email

Zvonimir Čilić (uredio), Lašvanski ljetopis, HKD Napredak, Vitez, 2002.

Držim u ruci knjigu Lašvanski ljetopis. Obujam joj je, rekao bih tako, osrednji. No, domet joj je zacijelo dalek, recimo to odmah na početku. Pritom mi u ušima odjekuju ratna izvješća s prostora Srednje Bosne. Gotovo da do tada i nisam bio u njoj, ali sam je preko tih izvješća itekako upoznao. Pratio sam što se to s njom zbiva i gdje će završiti. Hvala Bogu ostala je na nogama i danas nam govori o svojoj sadašnjosti.

Kako čitamo urednik izdanja i ljetopisac je Zvonimir Čilić, dopisnik Slobodne Dalmacije iz Viteza. Proteklih godina borbe bio je njezin dragocjeni dopisnik. Uvijek čiste misli i britka pera. Zbog toga se njegova izgovorena izvješća neizostavno slušalo, a napisana čitalo. Uvijek mi se činio glas prkosne i hrabre Srednje Bosne, njezin glasnogovornik pun nade. Samo takav čovjek, uz ostala dostignuća, godinama može ispisivati ne samo Lašvanski ljetopis, već i Viteški kalendar i Vitešku ratnu kroniku. Zajedno s drugim vrijednim suradnicima, od kojih je jedan i Željko Kocaj, doprinosi da povijest ovim krajem ne projuri kao bijesni konj, već da ona bude svjedokom opstojnosti i dostignuća jednoga naroda.

Opširnije...

Osobno