KRUPAN TANAC

Print Friendly, PDF & Email

fra Mate Logara (uredio), Župa Šuica, 150. obljetnica, 1864. – 2014., Župni ured Sv. Ante Padovanskog, Šuica, 2014.

Prođe prije koji dan putujući prodavač knjiga. Ponudi jednu o nekom našemu, ali koji je odavno prešao na drugu stranu. Naravno da sam smjesta odbio. Monografiju o Šuici, iz ruku fra Mate Logara, nisam, iako ne znadoh kako je uređena. Vjerovao sam mu i nisam se prevario. Čitajući je od onoga koji samo prolazi kroz Šuicu postao sam netko tko dosta toga i zamjećuje. Zacijelo nisam jedini. To znači da je monografija pogodila bit i ispunila svoju namjenu. Oni koji dobro poznaju ovaj kraj možda će imati kakvu zamjerku, ali sve dok je to na razini nijansi ne treba se uzbuđivati.

Jedna od bitnih značajki, koja odmah upadne u oči, jest intelektualno poštenje kojim je monografija uređena. Fra Mate tome pribjegava još u samom uvodu što nam katkada može zazvučati i kao isprika ili opravdanje. Ustvari govor je samo o tome da se sam ne hvališ, da si sposoban prepoznati svoja ograničenja i onda unatoč njima nastojati stvoriti djelo koje će ispuniti svoju svrhu. Zacijelo ga nije bilo lako iznijeti na svjetlo dana. Nedostatak vremena, pomiješana društvena i crkvena zbilja u suzvučju s prirodom kojom nas je Bog obdario, neprestano su lebdjeli pred očima. Bog i narod žive zajedno na ovom kutku kugle zemaljske i nije ih moguće rastaviti, iako je bilo i takvih pokušaja.

Opširnije...

CJELINA

Print Friendly, PDF & Email

Ljerka Car Matutinović, Vrijeme punog mjeseca, DHK, Zagreb, 2012.

Ljerka Car Matutinović pripada onim znalcima pera koji se ne umaraju od svoga poslanja. Ovaj put obdarila nas je zbirkom pjesama naizgled jednostavnom, a ustvari dubokom. Dohvatila se života u njegovoj cjelokupnosti, onakvim kakvim nam se prikazuje u našoj svakidašnjosti. Ona je tu, svijet je oko nje i doživljaji pršte na sve strane.

Čitava zbirka zapravo je jedan jedini ciklus. Kad sam prebrojio pjesme, slučajno, spoznao sam da ih je 52, onoliko koliko ima tjedana u godini. Krug je zatvoren i što smo spoznali dok smo putovali njime? Je li sve to bilo mjesečinasto ili su nas morili teški časi?

Opširnije...

ZRELE SU NARANČE

Print Friendly, PDF & Email

Vladimir Pavlović, Izabrane pjesme, Ziral – Općinsko vijeće, Mostar – Čapljina, 1997.

Varijacije

Bila je godina 1971. Mjesec siječanj. Dan 27. Rodila se »Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku«. Potpisnici: Vitomir Lukić, Mile Pešorda, Nikola Martić, Veselko Koroman, Mirko Marjanović, Vladimir Pavlović, Stanislav Bašić. Njih sedmorica. Godina 1987. Ne znam koji mjesec i koji dan. Opet Sarajevo. Slušam Vladimira Pavlovića i još jednoga na nekoj književnoj tribini. Tamo negdje popodne. Svega desetak slušatelja. Komunizam još caruje i ne zna se dokle će. Na upit što trenutno čita Vladimir Pavlović bez da trepne okom izjavljuje da čita stare hrvatske pjesnike. Zastao sam začuđen i upamtio sve to. Pa je došao Domovinski rat. Nestalo jedno vrijeme granica i mitničara. Ali ponovno dođoše i svakim danom bivali su sve čvršći. Pavlović se na to mrštio, ostajući i dalje uspravni hrvatski pjesnik i književnik.

Opširnije...

U NJIHOVIM OČIMA

Print Friendly, PDF & Email

Damir Šimić (uredio), Udbini tajni popisi »državnih neprijatelja«, Središte HSK za istraživanje komunističkih zločina nad Hrvatima – Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Mostar – Zagreb, 2014.

Nisu pucnji i udarci tupim predmetima odjekivali našom domovinom s obje strane granice samo krajem Drugog svjetskog rata i poraća, nego i tijekom čitavih 45 godina vladavine zločinačkog komunizma ili komunizma »s ljudskim licem«, kako su mu tepali. Uhode su išle po bijelom svijetu i radile svoj prljavi posao, ubijali protivnike jugoslavenskog režima. Velike su to priče i nije ih moguće ispričati u jednoj knjizi. U ovoj pred nama pozornost je uperena na one koji su bili proglašavani »državnim neprijateljima«, a živjeli su ili su podrijetlom iz BiH. Obuhvaćena su sva tri konstitutivna naroda. Naoko, nema protekcije. Ali Hrvata je dva puta više nego Srba, a 5 puta više nego muslimana. Pripomenimo samo da je u sveukupnom pučanstvu Hrvata, pak, najmanji broj. Preko njih su se, dakle, lomila koplja.

Opširnije...

Osobno