STVARI STOJE OVAKO

Print Friendly, PDF & Email

Mate Kovačević, Sudbina hercegbosanskih Hrvata, HKZ-Hrvatsko slovo, Zagreb, 2014.

O suvremenoj povijesti Herceg Bosne, BiH, objavljeno je ne samo mnoštvo članaka i emisija, nego i knjiga. Ipak, između svih njih usudio bih se reći da se izdvaja ova Kovačevićeva knjiga. Pisana stručno i analitički, iako za tako što u prilično nezahvalnom obliku novinske kolumne, sami problem dotiče do u srž. Daleko je to od praznog naklapanja međunarodnih političara, a onda i od dobrog dijela onih iz Herceg Bosne, BiH. Ne smijemo se samo prepasti obimnosti knjige i šume podataka. Nije se prepao ni autor. Sve je ispisao u relativno kratkom roku, 2006. - 2010., ponajvećma u Hrvatskom slovu.

Dok ispisuje svoja zapažanja o državi Hrvata s onu stranu granice, Kovačević nimalo ne djeluje pesimistično. Dapače. Jasno uočava problem, iz toga izvlači zaključak i nuka nas prihvatiti se posla. Zacijelo je to odlika rasnih političkih komentatora. Unatoč tomu razvikani mediji u hrvatskom narodu ne zovu njega za komentatora određenih gibanja, nego neke druge, neke kojima domoljublje nije u srcu, neke koji zbog toga ne znaju geostrateški i politički pravilno misliti.

Opširnije...

TEMELJI

Print Friendly, PDF & Email

Ivica Šarac, Kultura selektivnoga sjećanja, Crkva na kamenu, Mostar, 2012.

O događajima za vrijeme Drugog svjetskog rata na ozemlju Hercegovine ispisano je do sada mnoštvo knjiga. Kroz dugih, mračnih 45 godina revno su to činili komunisti. I dotakli su se svakog stvarnog i nestvarnog zločina kojeg su Hrvati učinili, odnosno koji im je pripisan. Postupilo se tako i prema Nijemcima i prema Talijanima. O svima drugima puno je bilo manje riječi ili ih nije nikako bilo. Nakon Domovinskog rata Hrvati pokušavaju nadoknaditi izgubljeno. Ali ima tu još puno posla. Sad se pojavljuje knjiga s naslovom Kultura selektivnog sjećanja i podnaslovom Hrvati Hercegovine i Nezavisna Država Hrvatska. Hajde, podnaslov bi trebao biti jasan. No, što je s naslovom? Tko to gaji selektivno sjećanje? I prema kome ili prema čemu?

Opširnije...

S NARODOM

Print Friendly, PDF & Email

Dubravko Jelčić, Nasilje žalosnih uspomena, Naklada Pavičić, Zagreb, 2012.

Nekada nam se čini najlakše i najbolje sve zaboraviti, ali što smo time dobili? Zbog čega mislimo samo na muku, a ne mislimo na te iste trenutke u smislu pobjede? Dubravko Jelčić na ovaj način iznosi pred nas svoje krhotine sjećanja.

Ponajprije je tu vrijeme slavne »Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika«. Dotle se govorilo o hrvatsko-srpskom ili obratno, odnosno o zapadnoj varijanti. Tko je progovorio drukčije gubio je ne samo radno mjesto nego bio određen i za tamnicu. Komunistička partija je revno čuvala svoj pogled na nas. Jelčić spominje i desetodnevnu turneju Društva književnika Hrvatske po Slavoniji. Vjerojatno se toga ne sjećamo, ali kada pročitamo doneseno vidimo da je bila važna, da je propitivala stanje duha poslije Deklaracije. A onda Hrvatsko proljeće u Slavoniji.

Opširnije...

ZA NJEGA

Print Friendly, PDF & Email

Joseph Fadelle, Cijena obraćenja, Verbum, Split, 2012.

Pucali su u njega. Obitelj. Najprije voljeni stric. Sve po zakonu, šerijatskom. Razlog: nije se htio odreći Krista. A oni su mu bili za uzvrat ponovo nudili sve što su mu oduzeli: bogatstvo, žene, ugled.

Riječ je o Josephu Fadelleu, nekadašnjem Mohammed al-Sayyid al-Moussaoui. Iračaninu iz bogate šijitske obitelji. K tome ta obitelj drži, a jednako tako i drugi, da potječe izravno od Muhameda. I što sad? Krist se uselio u dušu i treba odseliti iz svoje domovine, onako kako su nekada Marija i Josip bježali u Egipat. Uspio se na kraju, 2001., skrasiti u Francuskoj. Tu sa suprugom, također negdašnjom muslimankom, i njihovo četvero djece živi u skrovitosti. Nad glavom mu, naime, još visi fetva, jer je otpadnik kojega treba ubiti. Ipak, sve je preživio i napisao ovu knjigu koja je odmah postala uspješnicom.

Opširnije...

Osobno