OČI U OČI S NJIMA

Print Friendly, PDF & Email

Davor Domazet – Lošo, Gospodari kaosa, Udruga Sv. Jurja, Zagreb, 2005.

Fašizam, nacizam, komunizam, neoliberalizam! Djeca svjetskih determinista kojima je zajedničko da niječu Boga stvoritelja. To svojstvo, naime, pridaju samima sebi. Tako tvrdi pisac ove knjige.

Tko su, pak, ti deterministi? Domazet ih ne imenuje izrijekom, on opisuje njihovo djelovanje i posljedice po ljude. Neki novinski predstavljači ove knjige u njima otkrivaju anglo-američke masone. No, bili oni tko bili prepoznaju se po tome što su neizmjerno bogati i neizmjerno neodgovorni. Zbog bogatstva imaju političku moć, a zbog neodgovornosti posvuda stvaraju krize. Namjera im je njima u konačnici zavladati čitavim svijetom. Taj svijet ili taj novi svjetski poredak imao bi jednu vladu, jednu vojsku, jednu vjeru, jedan vladajući sloj koji bi uživao u ovozemaljskim bogatstvima i jedan sloj robova koji bi morao služiti. Srednjeg staleža nema. Uvijek je bilo i uvijek će biti onih koji će ovako razmišljati, važno je samo da ih nema previše. Na žalost još u Srednjem vijeku uhvatili su zamaha, nastavili preko Francuske revolucije, Komunističkog manifesta i sada jašu na krilima globalizacije. Prisjetimo se riječi Komunističkog manifesta koji tvrdi da je najbolja opcija za čovječanstvo prevladavanje granica nacionalnih suvereniteta i izgrađivanje svjetske zajednice u kojoj mogu sudjelovati svi tzv. dijelovi velike ljudske obitelji. Također kaže da se uzda u razvitak sustava svjetskog zakona i svjetskog poretka zasnovanog na transnacionalnoj saveznoj vladi. (usp. str. 312.)

Opširnije...

ZLO OMOTANO CRVENIM

Print Friendly, PDF & Email

AA. VV., Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944. – 1946., Hrvatski institut za povijest, Podružnica Slavonski Brod, Slavonski Brod, 2005.

Naslušali smo se mnogo o zlu obmotanom crnim, ali puno manje o zlu obmotanom crvenim. Razlike nije bilo, čak crvena boja u mnogome nadmašuje crnu. Pokazalo nam je to glasovito djelo »Crna knjiga komunizma«, a dva hrvatska povjesničara i dva arhivara ovom knjigom na primjeru stradanja hrvatskog pučanstva krajem II. svj. rata i poraća.

Prvi doneseni dokument u knjizi, od njih 110, nosi nadnevak 9. svibnja 1944., a posljednji 1. ožujka 1946. Za nešto manje od dvije godine komunisti su uspjeli pobiti nekoliko stotina tisuća Hrvata. U isto to vrijeme, a i kasnije, pričali su da im je tuđe svako nasilje i nezakonitost. Onaj tko bi se usudio prigovoriti ili posvjedočiti istinu bio bi drastično kažnjen.

Opširnije...

CJELINA NA DLANU

Print Friendly, PDF & Email

Dubravko Jelčić, Povijest hrvatske književnosti, Naklada Pavičić, Zagreb, 2004.

Barbara Matejčić u Slobodnoj Dalmaciji od 8. svibnja 2004. o ovoj knjizi piše: »Jelčić kao književni historiograf neodjeljiv je od Jelčića homo politicusa, pa je, slijedom toga, izgradnja (Jelčiću poželjnoga) hrvatskog nacionalnog identiteta očište s kojeg on gleda i na književnost. Sve su to, dakako, legitimni postupci, ali u tom slučaju dobivamo izrazito autorsku, političnu povijest književnosti (svaka je u većoj ili manjoj mjeri, naravno, obilježena autorom), a ne nacionalno-povijesni priručnik za škole i fakultete.« Ovo je stav, nazovimo ih tako, umjerenih, a kakav je stav onih drugih nije teško pogoditi.

Opširnije...

IZA ZAVJESE

Print Friendly, PDF & Email

Višnja Starešina, Vježbe u laboratoriju Balkan, Naklada Ljevak, Zagreb, 2004.

Proživjeli smo jedan težak rat. Znamo tko ga je pokrenuo: SANU, vrh JNA, jednostavnije politička velikosrpska namisao. Jasno nam je da su u svemu veliku ulogu odigrali Engleska, Francuska, SAD i još neke zemlje koje se kite pojmom »međunarodna zajednica«. Kako je sve to izgledalo iza zavjese, pokazuje nam Višnja Starešina u ovoj svojoj knjizi. Prodorno, činjenično i razumno objašnjava naizgled zamršene stvari. Spomenuti »igrači« prikazivali su jedno, a u stvarnosti su radili drugo. Na živim ljudima vježbali su upravljanje krizama, a sve zbog svojih sebičnih probitaka. Vježba još nije završila. Njezin najprepoznatljiviji odjel je Haški sud. Uporno izjednačava napadača i žrtvu ne mareći za pravdu. Ljudska prava debelo su pregažena, ali tko za to mari kada baš oni određuju što su to ljudska prava.

Opširnije...

Osobno