NJIHOV VONJ

Detalji

Kategorija: Prikazi (Književnost)

Objavljeno: Srijeda, 12 Lipanj 2019 08:51

Hitova: 490

Marijan Mandić, Lipe mostarske, DHK HB, Mostar, 2018.

Nesretno jugoslavensko vrijeme nažalost je zahvalna tema za književnu obradbu. No, unatoč tomu još je uvijek premalo djela koja se njime bave. Razlog? Kratko: i dalje je prevelika uronjenost u to totalitarno vrijeme.

Marijan Mandić kreće drugim smjerom. Bez uljepšavanja donosi sliku vremena koje je bilo trulo, neljudsko, duboko nedemokratično. Čini to preko lika čovjeka, Vjeke Lasića, koji se rađa u jugoslavenskom režimu, odrastavši bježi iz njega jer mu nije pružao osnovno za život, vraća se nakon 12 godina plodonosnog rada u tuđini i nastoji ponovno zasnovati dom na svojoj grudi. Ali, ne ide to tako jednostavno.

Opširnije...

HOD PO RUŠEVINAMA

Detalji

Kategorija: Prikazi (Publicistika)

Objavljeno: Utorak, 28 Svi 2019 13:36

Hitova: 589

Anto Orlovac, Gubitci Banjolučke biskupije u ratu 1992. – 1995., Banjolučka biskupija, Banja Luka, 2018.

Već su i desetljeća prošla kako je završio Domovinski rat pa ipak još uvijek prebrojavamo svoje mrtve. I otkrivamo svu težinu istine gurnute u stranu.

U Banjolučkoj biskupiji moglo bi se reći da nije bilo rata. On ju je tek zapljuskivao na tri rubna područja: onom prema Posavini; onom prema Bihaću; onom prema Livnu. Kad je sve počelo 1991., Banjolučka je biskupija imala 48 župa i u njima 96.670 vjernika. A godine 2017. broj vjernika je tek 30.151. Tko je kroz proteklo vrijeme o svemu tomu govorio, tko je nastojao učiniti što se učiniti da?

Tako dobro znamo da je taj ničim opravdan pogrom napravljen pod paskom tzv. Međunarodne zajednice, tako dobro znamo da je tamošnji biskup dr. Franjo Komarica uzaludno dizao svoj glas. A razvikani mediji u hrvatskom narodu uglavnom su šutjeli kako tada tako i danas.

Opširnije...

MI SMO ODVAJKADA TU

Detalji

Kategorija: Prikazi (Publicistika)

Objavljeno: Četvrtak, 06 Lipanj 2019 09:01

Hitova: 520

Marija Musa, Hrvatski jezik u BiH, Školska naklada, Mostar, 2018.

Jugokomunizma smo se oslobodili, valjda, još tamo devedesetih, ali hrvatskom jeziku i dalje ne cvjetaju ruže u BiH. Do toga zaključka dolazi i ovo djelo Marije Musa.

Da netko ne bi pomislio kako je sve nategnuto, istraživana je javna komunikacija od 1945. do danas. Nekada se govorilo o zajedničkom jeziku, dok se danas ipak govori o tri službena jezika u BiH. Unatoč tomu nastoji se da prevlada onaj izričaj kako se svi međusobno razumijemo. Iza svega, podrazumijeva se, stoje određene političke namisli koje bi htjele stvoriti nekakav BHS jezik, a onda sukladno tomu i takvu naciju.

Opširnije...

PROPLAMSAJ

Detalji

Kategorija: Prikazi (Književnost)

Objavljeno: Srijeda, 22 Svi 2019 08:46

Hitova: 555

Šimun Musa, Na Pegazu Brotnjom, DHK HB – Matica hrvatska, Mostar – Čitluk, 2017.

Brotnjo je kao ozemlje uvijek bilo puno životodajnih sokova. Iako nema mora, duboko je uronilo u sredozemno područje zahvaljujući rijeci Neretvi i toplini koja od mora struji njezinim vodotokom. Nije stoga čudno da su još Rimljani tu sadili masline, uzgajali lozu... Današnji broćanski žitelji razvijali su se kasnije u okrilju hrvatskog bosanskog kraljevstva njegujući ne samo gospodarstvo nego i kulturu. Ali tursko zaposjednuće donese crni mrak. Jedan njegov vid je nepismenost. Tek kada oslabiše turske sile, počeše se u Brotnju javljati i proplamsaji umjetničke književnosti, uz bok one već narodne.

Kao prvoga pjesnika u izboru pred nama Šimun Musa donosi Franu Milićevića. Bila je to osebujna ličnost. Sav se dao da njegov hrvatski narod i pismeno progleda pa je osim zauzetog pisanja utemeljio i tiskaru zbog koje iz franjevaca prelazi u svjetovne svećenike. Nakon njega slijedi Nikola Kordić, »najveći hrvatski seljački pjesnik«, kako je rečeno. Treći je fra Janko Bubalo, pjesnik potpuno umjetničke književnosti kakva se nalazi kod svih sljedećih pjesnika, sveukupno njih 30-ak.

Opširnije...