POGLED ODOZDO

Print Friendly, PDF & Email

Ferdo Kovač, Pokaj se za tuđe grijehe, Vlastita naklada, Mostar, 2006.

Političari to razdoblje nazivaju tranzicijom, a drugi tmurnim teškim vremenima. Njima nije potrebna ublaženica, jer ne žele biti prevareni. Oni žele ostati na nogama. Upravo na takvim temeljima sazdao je Ferdo Kovač ovu zbirku aforizama. Nije se usredotočio samo na jedno područje ljudskog bivovanja ili na nekoliko njih, nego progovara o svemu onom što ga okružuje. Često imamo dojam kao da sjedimo s njim u nekoj zadimljenoj mjesnoj krčmi i raspredamo što nas to snađe ovih godina. Takav mu je počesto i jezik. Prostači, iako je isto mogao reći i na uljuđeniji način. Valjda je tu popustio silnicama kojima se namjerava izmaći. Obično ih se naziva suvremeno vrijeme. Neki probisvjeti proglasiše, između ostaloga, da je zlo lijepo. Nastaviše djelovati u tom smjeru pa se svijet poče naginjati prema provaliji. A njima zabavno, oni se smiju, kao da su se napušili trave, a možda i jesu. Ferdo Kovač promatra takav svijet i nastoji mu se narugati i oduprijeti.

Opširnije...

ŠLJUNAK POD NOGAMA

Print Friendly, PDF & Email

Stjepan Šešelj, S juga glasnik, DHK, Zagreb, 2006.

Čim se spomene jug podsjeća nas to na šljunak pod nogama i šum mora u blizini. Nekako tako odišu i ove Šešeljeve pjesme.

Naizgled protuslovno rečenom, ne iscrpljuje se njegov pojam juga dokolicom uz more. Ponajmanje o tome govori. Ali, dah tog podneblja duboko je u nitima svake pjesme. Nije slučajno ni u naslovu spomenut jug. Šešelj ne bi bio to što jest kad ne bi osjećao ljubav prema hrvatskom priobalju. »Možda će biti najbolje spustiti zastavu, otpustiti posadu, zalupiti teškim dubovim vratima, zakrakunati dveri. Ali, kako prekinuti s mišlju što me veže uz ove predjele. Izbrisati stećke i masline i more, što vazda gore, pod grede, pod nebo, što gledaju.« (Možda će biti najbolje) Ništa to nije moguće odbaciti od sebe. Može se samo biti s juga glasnik i hoditi ovom zemljom u društvu s njim.

Opširnije...

ČIŠĆENJE PATINE

Print Friendly, PDF & Email

Dubravka Vidak (uredila), Fra Andrija Kačić Miošić i Neretva, Neretvanska riznica umjetnina i inih vrijednosti – Hrvatska kulturna zaklada, Opuzen – Zagreb, 2006.

Kroz burnu hrvatsku povijest iskristalizirale su se razne velike ličnosti. Jedna je od njih fra Andrija Kačić Miošić. Nije stoga pogrješka što je Prvi neretvanski književni i kulturni susret započeo današnjim osvjetljavanjem njegova lika i djela, a sve u povodu 300 obljetnice njegova rođenja.

Ovaj zbornik radova izloženih 29. i 30. rujna 2005. u Metkoviću, Opuzenu i Pločama donio je mnoštvo zanimljivih tema. Nabrojimo ih, jer zbog šutnje hrvatskih javnih glasila mnogi ne će čuti o njima. Fra Hrvatin Gabrijel Jurišić obrađuje temu: Život i smrt fra Andrije Kačića povezani s Neretvom.; Stipe Botica: Fra Andrija Kačić Miošić i njegovo djelo.; Mile Mamić: Fra Andrija Kačić Miošić i hrvatski književni jezik.; Šimun Musa: Fenomen Kačić i njegovo značenje.; Vinko Grubišić: Opomene, kletve i zakletve u razgovoru ugodnom naroda slovinskoga fra Andrije Kačića Miošića.; Hrvoje Markulin: Oslobođenje Neretve od Turaka u pjesmi fra Andrije Kačića Miošića »Osvajanje Norina 1684.«.; Ana Dominiković: Pričanja o Tomaševićima na baćinskom području.; Stjepan Šešelj: Književni prostor Neretve.

Opširnije...

GRAĐENJE BITNOGA

Print Friendly, PDF & Email

Mijo Tokić, Oteto sunce, Naklada DHK HB, Mostar, 2006.

Pjesnik Mijo Tokić na žalost ne objavljuje puno, ali kada nešto objavi onda je to zaista zaslužilo pojavljivanje pod suncem nebeskim. Ova je zbirka bjelodani dokaz tomu. Klesao je riječi uporno poput klesača razasutih stećaka po Herceg Bosni, a onda ih zasijao potezom marnog sijača s duvanjskog polja. Urod je primjeren uloženom trudu.

Naizgled Tokićev izbor tema nije prevelik. Govori o zavičajnom, domovinskom, i to je to. Međutim, zagledamo li se dublje u ove stihove onda vidimo da oni propitkuju ono vječno, ono bitno u svakome od nas. »Ti ako možda i nisi rođen za velike stvari / i mučenička kruna / možda te ne dopadne / ni vijenac slave / budi bar čovjeku čovjek / bratu brat / sin zemlji... (3. Jedino blago. Lomače) Mogu li nas ove riječi ostaviti ravnodušnima? Ne odjekuju li one poput Šimićeve Opomene, stihova fra Janka Bubala... Ne kažem da je on nešto preuzeo od njih, nego samo da se zaputio pravim putem, ali svojim.

Opširnije...

Osobno