ON JE PREGLEDAO

Print Friendly, PDF & Email

Marin Sabić, Preporod idealizma, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2006.

Kao i političko, tako i književno vrjednovanje u hrvatskom narodu još uvijek trpi od zabluda prošlosti. Zbog toga se malo govori o Marinu Sabiću, uglednom književniku s početka 20. st. Taj propust pokušava ispraviti Božidar Petrač ovim njegovim izabranim djelima.

Prekretnica u Sabićevom životu i pisanju jest njegovo obraćenje. Teško oboljevši na očima otišao je u Lourdes i progledao, ne tjelesno, nego duhovno. Otada piše djela katoličkog usmjerenja. Sam put u Lourdes pretočio je u zanimljiv putopis.

Opširnije...

ŽIVOTNA NIT

Print Friendly, PDF & Email

Vladimir Lončarević (uredio), Krist u hrvatskom pjesništvu, Verbum, Split, 2007.

Iako tematske pjesničke antologije ne daju cjelokupnu sliku o nekom pjesniku, ovu antologiju i te kako treba pozdraviti. Ona bjelodano pokazuje duhovna kretanja naših pisaca, ali i duhovna kretanja i usud hrvatskog naroda.

Pozoran čitatelj lako će primijetiti da na pjesničke uradke toliko ne utječe položaj u društvu, nego sloboda i robstvo. Što je slobode više, to su i pjesme otvorenije, životnije i duhovnije, a što je ima manje, pjesme su sve zatvorenije i moramo se pitati o čemu je pjesnik zapravo htio govoriti. Ipak, životna nit nikada nije prekinuta. Ona se sastoji od pripadnosti svome narodu ili domoljublja te od pripadnosti svojoj vjeri ili bogoljublju. Čak ju nije prekinula ni »crvena nit« koju su pokušali silom nametnuti hrvatskom narodnom biću.

Opširnije...

ČIŠĆENJE ZRCALA

Print Friendly, PDF & Email

Miroslav Međimorec, Presvijetli i rabin, Naklada Pavičić, Zagreb, 2006.

Kardinal Stepinac ostavio je u Crkvi u Hrvata i u hrvatskom narodu neizbrisiv trag, kao i u čitavoj Crkvi. No, to određene sile ne mogu oprostiti. One su davno odredile u kakvom se zrcalu treba Stepinac i svi mi zajedno ogledati: zrcalo povijesne krivnje.

Međimorec, između ostaloga hrvatski književnik i ratnik, ne obazire se na ovako maglovite i tobože neupitne postavke. On piše roman koji se temelji na povijesnim činjenicama i njima pridodanih događaja iz uobrazilje, ali opet kao slika stvarnosti. Tka tako tkivo povijesnog romana, ali i tkivo prvorazredne memoaristike. Poslije ovog romana više ništa nije isto unatoč svoj upornosti onih koji tako ne misle.

Opširnije...

TATINI SINOVI

Print Friendly, PDF & Email

Viktor Jerofejev, Dobri Staljin, Fraktura, Zagreb, 2006.

Je li vas ikada zanimalo kako su živjela i kako sada žive djeca komunističkih moćnika? Imate prilike to saznati iz ovog romana, autobiografije, što li je već! Pisac nas izvješćuje da je pripadao moskovskoj »zlatnoj mladeži«, djeci članova politbiroa, Brežnjevljevih pomoćnika, ministara, veleposlanika, generala. (str. 266.) Ne govori o tome ironično, pokajnički, već samo ustvrđuje i s mišlju o novim vremenima u svojoj glavi sve pokušava raščlaniti.

Život u obilju (za tadašnje sovjetske i komunističke prilike), očevo službovanje u inozemstvu, hod u svijetlu budućnost. U takvom ozračju rastao je pisac Jerofejev i postajao buntovnikom, ali ne zbog uvjerenja, nego zbog obijesti. Nije onda čudno da ne kritizira komunizam svoga oca i svoje obitelji, Staljina, kojeg je i sam imao priliku upoznati. Njemu su sve to slike djetinjstva i mladosti, o onima koji nisu imali ni jedno ni drugo nema ni riječi u ovom djelu. Na kraju se sve ustvari pretvara u sudar prebiranja po uspomenama i kraha jedne ideje. Autor nema nekog posebnog značenjskog odnosa ni prema jednome ni prema drugome. On jednostavno živi život i pušta da ga nosi ovozemaljskim stazama. No, ne zaboravlja slijediti današnje klišeizirano pisanje ispunjeno spolnošću, pornografijom, raspojasanošću, izočnošću sudova o životu izvan nama vidljivog svijeta.

Opširnije...

Osobno