ONI I MI

Print Friendly, PDF & Email

Pavao Pavličić, Trajanovo pravilo, Mozaik knjiga, Zagreb, 2009.

Početak devedesetih godina prošlog stoljeća donio je strahovitu prekretnicu u hrvatskom društvenom životu. Urušio se jedan sustav koji je 45 godina doslovno palio i žario. On se nije nastojao svidjeti svojim podanicima, nego su se njegovi podanici morali njemu svidjeti. A onda su se građani trgli i nastavili živjeti u demokraciji. Samo, je li to uistinu tako?

Pavao Pavličić ne obrađuje u ovom romanu neke nove teme. Govorilo se o tome i prije u hrvatskoj književnosti, ali premalo na ovaj način. Duboko je zasjekao u hrvatsku stvarnost i pred oči nam iznio činjenice koje istina znamo, samo ih nekako guraju u stranu ili im se otvoreno rugaju.

Opširnije...

ODLUKA

Print Friendly, PDF & Email

Milka Tica, Sunčeva djeca, Naklada Jurčić, Zagreb, 2009.

Radosno me iznenadila ova Ticina knjiga. Zrela, promišljena, poučna, zabavna, duhovna. Moglo bi se još mnogo toga reći, ali zar i ovo nije dovoljan razlog uzeti je u ruke i čitati? Svakako je treba preporučiti djeci kojima je uostalom i namijenjena. I ne ćemo zbog toga doživjeti prijekor s njihove strane, dapače.

Događaji iz naše davne prošlosti nižu se pred našim očima. Nisu to neumoljive povijesne činjenice, to su legende s istinom u sebi. Spisateljicu zanima kako smo se našli u današnjoj našoj postojbini. U skladu s još bjelodano nerazjašnjenim pitanjem odakle zapravo potječemo, Tica, kao u svim dobrim legendama, govori o prostranim šumama punim divljači, bistrih jezera, rijeka i potoka. Obrađivala su se polja, napasala stada, odlazilo u lov i branilo se od tuđih nasrtaja. Naravno da su se štovali i određeni bogovi. Međutim, tako legenda kaže, Hrvati su više voljeli Svevida, Svijetlog Boga, i dopustili da se zagasi vječni plamen što je gorio na najvišem planinskom vrhu u čast bogu Perunu. Naljutio se on, pridružila mu se Morana, zla božica smrti i zime, te se zajednički obrušili na Hrvate. Podnoseći nevolje Hrvati, pak, spoznaše da im je vrijeme poći prema novim krajevima. Na to ih je najviše sklonula Buga, koja je usnula san. I tako na put krenuše plemena pod vodstvom braće i sestara: Kluka, Lobela, Kosjanca, Muhla i Hrvata te Tuge i Buge. Odluka bi teška, ali bi donesena.

Opširnije...

PO TREĆI PUT

Print Friendly, PDF & Email

Clarissa Pinkola Estés, Vjerni vrtlar, Algoritam, Zagreb, 2009.

Priče se mogu ispričati na različite načine, od složenih pa do onih posve jednostavnih. Međutim, nije bitna njihova vanjština, bitna je njihova srž. Ako je imaju, mogu biti i nešto nespretnije ispričane da bi ih ljudi čitali. Srećom, ova priča je ispričana i vješto i s porukom koja je zajednička svima nama. Ne treba biti ni otkvačen ni pristalica tzv. suvremenog mišljenja, dovoljno je biti samo čovjek da bi je se razumjelo.

Opširnije...

JEDNO SMO

Print Friendly, PDF & Email

Đuro Vidmarović, Hrvatsko rasuće, Naklada Bošković, Split, 2009.

»"Mladi misle misli mira, oni čeznu za svojim ognjištem, za sigurnom budućnošću. Baranju nose u duši i srcu, u snu i javi. Hoće svoj dom, neizmjerno mnogo vole svoju domovinu Hrvatsku." Jednako i Hrvati i Mađari.« (str. 337.) Ovo su riječi s kraja knjige koja je pred nama. A započela je A. G. Matošem kao svjedokom Hrvatskog etničkog rasuća. Kad govori o svemu tome, onda Vidmarović ustvrđuje da su se Hrvati triput masovno selili. Prvi put bilo je to u vrijeme seobe naroda kad se iz svoje tadašnje postojbine doseljavaju na sadašnje prostore. Hrvate koji su ostali izbrisali smo iz sjećanja. Drugo raseljavanje vrhunac ima u 15. i 16. st. Pred naletom Turaka prema Srednjoj Europi, ostavši uglavnom sami na bojištu, Hrvati nisu uspjeli dokraja izdržati pa ih se iselilo oko trećine. Treći put Hrvati se raseljavaju krajem 19. st. Uzroci su gospodarske i političke naravi. Međutim, ne zaboravlja Vidmarović ni druga rasuća. Spominje Bleiburg iz 1945. i Srijem iz 1992. Ruka više-manje ista. Sjeća se i Boke Kotorske, kao i položaja hrvatske manjine u Sloveniji. Svi ti prostori, kao i razni drugi europski i prekomorski, za Vidmarovića su ono mjesto gdje se stvara jedinstvena hrvatska književnost. U krivu su svi oni koji na to gledaju drukčije.

Opširnije...

Osobno