JEDNO SMO

Print Friendly, PDF & Email

Đuro Vidmarović, Hrvatsko rasuće, Naklada Bošković, Split, 2009.

»"Mladi misle misli mira, oni čeznu za svojim ognjištem, za sigurnom budućnošću. Baranju nose u duši i srcu, u snu i javi. Hoće svoj dom, neizmjerno mnogo vole svoju domovinu Hrvatsku." Jednako i Hrvati i Mađari.« (str. 337.) Ovo su riječi s kraja knjige koja je pred nama. A započela je A. G. Matošem kao svjedokom Hrvatskog etničkog rasuća. Kad govori o svemu tome, onda Vidmarović ustvrđuje da su se Hrvati triput masovno selili. Prvi put bilo je to u vrijeme seobe naroda kad se iz svoje tadašnje postojbine doseljavaju na sadašnje prostore. Hrvate koji su ostali izbrisali smo iz sjećanja. Drugo raseljavanje vrhunac ima u 15. i 16. st. Pred naletom Turaka prema Srednjoj Europi, ostavši uglavnom sami na bojištu, Hrvati nisu uspjeli dokraja izdržati pa ih se iselilo oko trećine. Treći put Hrvati se raseljavaju krajem 19. st. Uzroci su gospodarske i političke naravi. Međutim, ne zaboravlja Vidmarović ni druga rasuća. Spominje Bleiburg iz 1945. i Srijem iz 1992. Ruka više-manje ista. Sjeća se i Boke Kotorske, kao i položaja hrvatske manjine u Sloveniji. Svi ti prostori, kao i razni drugi europski i prekomorski, za Vidmarovića su ono mjesto gdje se stvara jedinstvena hrvatska književnost. U krivu su svi oni koji na to gledaju drukčije.

Opširnije...

TEMELJ

Print Friendly, PDF & Email

Mile Lasić – Blagica Bevanda – Ines Lasić, Odjek trenutka, Matica hrvatska, Široki Brijeg, 2011.

Nizozemska je nekada javno bila kolonijalna zemlja i njezini su pripadnici u osvojenim krajevima svašta radili. Hrvatska je nekada bila javno zauzeta zemlja i njezini su se pripadnici utjecali Bogu. Pada mi ovo napamet dok u ruci držim Zbirku pjesama Odjek trenutka i preko javnih glasila saznajem o reakcijama na tzv. Gay paradu ovih dana u Splitu. Kamo to idemo ili što je temelj našega djelovanja?

Zajedničku zbirku pjesama obično obilježava naraštajni ili svjetonazorski okvir. Neuobičajeno je da je obilježava onaj obiteljski. Ali dogodi se i to kao u ovoj zbirci. Tri pjesnika, tri početnika, sveukupno 75 pjesama, koliko iznosi i zbir njihovih životnih godina. Tu su i drugi članovi obitelji koji su doprinijeli zajedničkom djelu pisanjem uvoda, grafičkim oblikovanjem..., sveukupno njih 7. I rodio se iskorak u drukčiji način stupanja pred javnost. Svatko zasebno, ali i obitelj kao cjelina progovorili su svojim jezikom.

Opširnije...

TRAJATI

Print Friendly, PDF & Email

Zdenko Antunović, Bljesak sjećanja, HKD Napredak, Bugojno – Zagreb, 2009.

Do ove Antunovićeve knjige došao sam sasvim slučajno. Poklonio mi ju je kad smo se upoznali nedavno u Novom Travniku boreći se za hrvatsku ravnopravnost u današnjoj BiH. Pročitavši je shvatio sam da je zaslužila da se o njoj progovori s uvažavanjem.

Izborom pjesama, njihovim svrstavanjem u cikluse, izgleda kao da Antunović nema namjeru zaplivati visokim književnim vodama. Jednostavno osjeća bilo života oko sebe i na to odgovara pjesmom. Ne uvijek i ne kad bi htio, nego kad ima vremena. Pogledi su mu pritom različiti tako da imamo osjećaj da su u ovoj knjizi zbijene njih tri s određenom tematikom. Ono što ih veže u jedno jest stil pisanja i namjera trajati na određenom prostoru i vremenu.

Opširnije...

SKAZANJA

Print Friendly, PDF & Email

Drago Čondrić, Fragmenti rane jeseni, Naklada Bošković, Split, 2010.

Pred nama je još jedan od onih kojemu je današnja sloboda, kakva takva, dopustila izići na svjetlo dana. Njemu ovakvom u hudo komunističko vrijeme to nije bilo moguće, a njima takvima danas jest. I to je ona razlika koja vidljivo dokazuje je li netko humanist ili ne.

Čondrić je i više od humanista. On je kršćanin. To njegovo kršćanstvo nije salonsko, ulagivanje novim vremenima i slično, nego je svjesno opredjeljivanje za život u humanosti i okrenutosti Bogu. Nadahnućem i pjesničkim darom dokazuje da je čovjekoljublje i bogoljublje nešto što se ne može i što se ne treba dijeliti. Kad se tome još pridoda domoljublje, onda je slika uistinu zaokružena.

Opširnije...

Osobno