KUĆA NAŠEG BITKA

Print Friendly, PDF & Email

Michael O'Brien, Sofijina kuća, Verbum, Split, 2008.

U ovo suvremeno vrijeme lijepo je pročitati knjigu koja normalno govori, iako o nenormalnim stvarima. Drugi je svjetski rat i njegov odraz u suvremenosti kroz odluku čovjeka koji ga je proživio. Zaista djelo isplativo za čitanje do kraja.

Možda će čitatelja najviše zbuniti nedostatak akcije na kakvu smo naučili. Nu, tu je akcija druge vrste. Ona se naziva »promjena nutarnjeg stanja glavnih junaka«, Pawela Tarnowskog i Davida Schäfera. Na kraju sve prelazi u smislovitu cjelinu, ako smo je kadri prihvatiti.

Opširnije...

BISTRENJE

Print Friendly, PDF & Email

fra Bernardin Škunca, Mirotvorac u Bolonji, Alfa, Zagreb, 2008.

Napisati svoj prvi roman u zrelim godinama, uz to ne biti djelatni romanopisac ili književnik, te na kraju svega dobiti uglednu nagradu Matice hrvatske za književnost i umjetnost, nije mala stvar. Nu, to se dogodilo fra Bernardinu Škunci. Odvažio se u povodu 800. obljetnice početaka Franjevačkog reda krenuti književnim stazama i pogodio. Darovao nam je djelo koje nakon čitanja ne ćemo jednostavno baciti u kut. Samo se ne trebamo prepasti na početku: broja stranica i načina Škuncinog izražavanja.

Opširnije...

KLIKTAJ

Print Friendly, PDF & Email

Vladimir Lončarević etc., Hvaljen budi, Gospodine moj. Sveti Franjo u hrvatskom pjesništvu, Alfa, Zagreb, 2009.

Polako se počinju ispunjati praznine koje nam je namrijelo sluđeno komunističko vrijeme. Konačno dobismo stručan pregled hrvatskog pjesništva o sv. Franji Asiškom. Napravili su ga Vladimir Lončarević, Božidar Petrač i Nevenka Videk. U knjizi od preko 600 stranica sažet je onaj glas koji nije zaboravio da je sv. Franjo po svojim nasljednicima još od samog početka nazočan u svim hrvatskim krajevima s obje strane granice. Posebno nam je to svima jasno kad je govor o zlosretnom turskom vremenu. I po ovome pregledu postajemo svoji, ljudi demokratske kulture, jednom riječju europljani u njezinom dobrom značenju.

Opširnije...

KNEŽEVINA KOJE IMA

Print Friendly, PDF & Email

Ivan Aralica, Runolist, Verbum, Split, 2008.

Kakvoj književnoj vrsti pripada ovaj roman? Jedni će reći da pripada romanu s ključem. Drugi će reći da ga možemo nazvati romanom bajkom. Bilo kako bilo, otključavanje će nam neizostavno biti potrebno. Neke ključeve prepoznat ćemo u svojoj ruci, dok će drugi ostati u posjedu pisca. Tako je htio i tako neka mu bude. Kaže da piše i treći roman s tematikom iz svoga životopisa. Prisjetimo se: prvi je bio roman Sunce. Kod jednih je pobudio divljenje, kod drugih odbacivanje s gnušanjem. Onih srednjih nije bilo tako puno. Aralica, svjestan da je čitan i da ima što reći, nastavlja dalje.

Opširnije...

Osobno