ISPOVIJEDAM SE

Print Friendly, PDF & Email

Ivan Aralica, Život nastanjen sjenama, Znanje, Zagreb, 2009.

Aralica je odavno poznati pisac, ali ni u jednom romanu nije sebe izložio tako kao u ovom. Istina, nije to ni zadaća romanopisaca. Samo, uvijek nas kopka zbog čega netko piše tako kako piše?

Ovo je ujedno i jedna od temeljnih polaznica na kojoj je satkan čitav roman. A odgovor je naslovnica: osamljeni jablan na livadi koji se prkosno vinuo k nebu. Kako stari, Aralica ga sve više primjećuje kad se pogleda u zrcalu. I mora se s njim suočiti.

Ustvari, Aralica se prisjeća svog oca. Neizmjerno je volio jablanove. Pomogli su mu da se osovi na noge i postane netko i nešto u obitelji koja je bila mnogobrojna i polako se stala osipati. Jablanovim gredama sagradio je sebi i svojoj obitelji dom. Bio je to uspjeh života. Iz osame koju sa sobom donosi život za ovcama, kamo je još kao mali gurnut, stupio je u borbu odgajanja svoje djece za prave ličnosti. Vrijeme mu, podrazumijeva se kao stoljećima u Hrvatskoj, nije bilo naklonjeno. Došao je i Drugi svjetski rat noseći sa sobom smrt i razaranje.

Opširnije...

KRUG JE, VALJDA, ZATVOREN

Print Friendly, PDF & Email

Michael D. O'Brien, Otok svijeta, Treći dan, Zagreb, 2008.

»Star sam. Vrijeme se otkrilo i bacilo svoju tlapnju vječnosti, iako je zapravo i ono dio vječnosti. Čistim hodnike, iznosim smeće, nastojim se ne uznemiravati zbog buke automobila i pneumatskih čekića koji razbijaju ulicu ispred kuće, kako bi položili još jedan asfaltni sloj što će ga budući naraštaji iskapati. Velik je ovo grad. Iako u njemu živim već gotovo četrdeset godina, još mi uvijek nije jasno kako opstaje.« (str. 6.)

Zvuče prilično idilično ove prve riječi romana, zar ne? O'Brien nas vodi pred kraj životnog putovanja osobe koja je po svemu bila izuzetna, naročito po dobroti i patnji. U pogovoru pisac kaže da je od svega najnevjerojatnije to da se sve dogodilo u stvarnosti, izuzev onog »svakodnevnog«. Pa o čemu se radi?

Opširnije...

GLAS IZ DAVNINE

Print Friendly, PDF & Email

Ljubo Krmek, Humljanke, Naklada DHK HB, Mostar, 2008.

Najprije izgubismo ime: Hum. Oduze nam ga jedan naš kojega tuđin nazva hercegom. A onda nam pokušaše oduzeti i dušu. Turci navališe, Europa se povuče. I tako do dan danas. Samo, hrvatski čovjek ne zaboravlja, iako oprašta, dok na istini nastoji graditi svoju budućnost.

Zanimljivo je, dakle, čitati ovu Krmekovu knjigu. Ulazimo u svoju prošlost, prisjećamo se da je nekada ovo što vidimo izgledalo drukčije i da još sada ključa u nama. Ne, nema tu nikakvih godina i nadnevaka, nije Krmek povjesničar, on je pjesnik zagledan u daljine. Ništa tu nije sračunato, osim ako je to odluka biti svoj i kao takav osvajati svijet oko sebe.

Opširnije...

SUSRET SA SAMIM SOBOM

Print Friendly, PDF & Email

Andrija Vučemil, Čitajući Eckharta, Rinaz, Rijeka, 2008.

Zabava, stavljanje sebe u središte svega, ono je nešto na što nas svakodnevno guraju. A poniranje u svoje nutrine može proći samo ako se radi o jogi ili drugim zapadnim pomodarijama.

Vučemil je svjestan svega i ide svojim putem. Usuđuje se zaviriti u Srednji vijek i iz njega izvući mističara koji je razmišljao svojom glavom i tražio Boga. Naslanjajući se na njegovu duhovnost ispisuje stihove u kojima se više nego i u jednim drugima susreće sa samim sobom. Vodeći svoj nutarnji razgovor nagoni nas na razmišljanje i o našemu životu. Jesmo li hrabri poći tim putem ili radije stisnemo pucu daljinskog upravljača? Usudimo se barem na to odgovoriti.

Opširnije...

Osobno